ZOOLOŠKI vrt Grada Zagreba za 97. rođendan je zablistao u posebnom ruhu, jer mu je vraćen dio povijesnih vizura dok su neke autohtone životinje dobile nove nastambe, priopćeno je u subotu iz te ustanove.
Kanalu Prvog maksimirskog jezera vraćena je povijesna vizura, s jedne strane Lavljeg mosta vidi se uređena obala kanala, a s druge obnovljeni Čipkasti most iza kojega se nazire Vidikovac.
Uz to, otvoreni su Interpretacijski centar zaštićene faune Hrvatske, Prikaz vodenih staništa i Mikrosvijet maksimirske šume. Radovi vrijedni 15 milijuna kuna izvedeni su u sklopu projekta "Gradski prozori u prirodu - unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture“.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet rekao je na otvorenju novih sadržaja da se ZOO modernizira u skladu s duhom vremena i postaje sve obazriviji prema životinjama i ugodniji za njihov život.
Nova nastamba za europske dabrove smještena je u cjelini koja prikazuje vodena staništa, ima unutarnji i vanjski dio koji sami uređuju raspoloživim prirodnim materijalom.
U Interpretacijskom centru zaštićene faune Hrvatske novi su dom dobili europski smeđi medvjed, crvena vjeverica te hrvatske ptice zlatovrane, pupavci i europske grlice. Replika špilje prikazuje ukrase, sediment s replikama fosilnih kostiju te model medvjeda u prirodnoj veličini, rekao je ravnatelj zagrebačkog ZOO-a Damir Skok.
ZOO je četvrto najposjećenije turističko odredište u zemlji
U tijeku je Modernizacija III u kojoj će se oporavilište za divlje životinje zagrebačkog ZOO-a preseliti u Dumovec.
"Od vas očekujemo da nastavite biti aktivni u korištenju sredstava iz fondova EU", poručio je predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović.
Zagrebački ZOO četvrto je najposjećenije turističko odredište u zemlji, napomenuo je Klisović, poželjevši da posjetitelji odatle odlaze s uspomenama za cijeli život, a da životinje imaju dobru skrb te da se osjećaju dobro.
Često skrivene stanovnike okolne prirode razotkriva interaktivni postav Mikrosvijet maksimirske šume.
Veliki smo naglasak stavili na edukaciju jer je poučavanje mladih zaštiti prirode i nekim općim društvenim vrijednostima dugoročna investicija koja će nam se sigurno vratiti, rekao je Jurica Ambrožić, voditelj projekta Gradski prozori u prirodu - unaprjeđenje urbane bioraznolikosti i razvoj zelene infrastrukture, vrijednog 35 milijuna kuna koji je sufinancirala EU.
Nastambe za životinje autohtonih vrsta u Vrtu nastavit će se uređivati zahvaljujući donaciji književnika Vinka Buja s Hvara koji je posthumno Vrtu ostavio 100.000 eura.