Foto: Zg zoo/123rf.com
Među njima su i zmije koje dolaskom toplijih proljetnih dana izlaze iz svojih skrovišta te kreću u potragu za hranom i partnerima.
"Kako bi što bezbrižnije mogli boraviti u prirodi preporučujemo nošenje dugih hlača i visoke obuće (gojzerice, čizme) kako bi zaštitili noge od ugriza.
Također, trebate pripaziti gdje ćete stati, prije odmora provjerite mjesto na koje želite sjesti te ne dodirujte rukama nepregledna mjesta. U slučaju nailaska na zmiju nemojte paničariti te ju nemojte pokušavati uhvatiti već ju polako zaobiđite ili zaplašite udarcima nogom o tlo i pustite da sama otiđe svojim putem", upozorenje je Državnog zavoda za zaštitu prirode.
Razloga za strah i paniku nema jer je većina zmija koje žive u Hrvatskoj neotrovna. Ipak, postoje i tri otrovnice: poskok, riđovka i planinski žutokrug.
Kako ih prepoznati?
Pišući o zmijama Hrvatske Državni zavod za zaštitu prirode navodi kako sve hrvatske otrovne zmije pripadaju rodu ljutica (Vipera), a mogu se prepoznati po karakterističnoj cik-cak šari na leđima, glavi koja je širinom jasno odvojena od vrata, te po kratkom zdepastom tijelu i očnim zjenicama u obliku vertikalnog proreza. Po boji odstupa riđovka, koja može biti i potpuno crna ili imati niz isprekidanih poprečnih pruga.
Gdje žive hrvatske zmije otrovnice?
Poskok (Vipera ammodytes)
Rasprostranjen je posvuda, osim u kontinentalnom dijelu omeđenom Savom i Dravom istočno od Medvednice, Ivančice i Kalnika.
Posebno je čest na jadranskoj obali uključujući otoke i nije vezan uz određenu nadmorsku visinu nego ga se može naći od razine mora do najviših vrhova Dinare. Od otoka ne nastanjuje Rab, Dugi otok i Korčulu, podaci s Cresa i Lošinja su nepotvrđeni, dok je na Mljetu na rubu izumiranja.
Riđovka (Vipera berus)
Živi u kontinentalnim krajevima Hrvatske, u nizinama velikih rijeka (Save, Drave, Mure i Dunava) i u planinskim predjelima Gorskog kotara te na pojedinim dijelovima Dinare.
Može ih se vidjeti na raznim vrstama staništa - livadama, kamenitim obroncima i padinama, rubovima šuma, obalama rijeka i jezera te otvorenim planinskim područjima (nadmorske visine od 1400-2450 m).
Planinski žutokrug (Vipera ursinii)
U Hrvatskoj je rasprostranjena na prostoru lanca Dinare (Poštak, Dinara, Troglav i Kamešnica) i južnog Velebita.
Jedinstveno je prilagođen životu u planinama i nalazimo ga uglavnom iznad 1000 m nadmorske visine. Staništa planinskog žutokruga prvenstveno uključuju suhe planinske travnjake.
Što ako vas ugrize otrovna zmija?
Osoba koju je ugrizla zmija trebala bi se smiriti koliko je god moguće te ukloniti odjeću i nakit s mjesta ugriza (zbog oticanja tkiva), a ranu pustiti da slobodno krvari bez rezanja ili isisavanja otrova. Osobu je potrebno što prije prevesti do najbliže medicinske ustanove, a poželjno bi bilo očistiti ranu i imobilizirati ekstremitet koji je zadobio ugriz pomoću nekog čvrstog predmeta i zavoja.
Za kraj napišimo kako se zmija se ne treba bojati, već ih treba uvažavati. Koliko god se vi bojali njih budite sigurni da se one duplo više boje vas.