PRIJE 123. godine, upravo na današnji dan, rođen je glumac, redatelj, scenarist i glazbenik Charlie Chaplin. Pravim imenom Charles Spencer Chaplin, rođen je 16. travnja 1889. godine u Walworthu u Londonu. Njegova bogata karijera, koja je obilježila doba nijemog filma, potrajala je punih 65 godina.
Djetinjstvo i počeci karijere
Chaplinovi roditelji radili su kao zabavljači u varijeteu, a rastali su se prije nego što je navršio tri godine. Od razvoda roditelja Carlie je živio s majkom na različitim adresama, s tim da je otac bio alkoholičar koji ga je rijetko kontaktirao.
Nakon što mu je majka doživjela slom živaca, Charlie i njegov brat živjeli su s očevom ljubavnicom koja ih je poslala u školu na Kennington Roadu. Kad mu je bilo samo dvanaest godina, Charlie je primio vijest o smrti svog oca i ponovo se preselio kod majke.
U tom je periodu počeo sanjariti o velikoj karijeri zabavljača, no snovi su uskoro postali stvarnost.
Chaplin je počeo nastupati u Americi s glumačkom družinom Freda Karnoa u kojoj su bili Arthur Stanley Jefferson, koji će kasnije postat poznat kao Stan Laurel, odnosno Stanlio. Chaplinov nastup s družinom vidio je filmski producent Marc Sennett, koji ga je angažirao za filmski studio Keystone Film Company.
Optužbe za komunizam
Chaplin je prvi put nastupio na filmu u komediji "Making a Living", objavljenoj 2. veljače 1914. godine.
Svakako najpoznatiji i najistaknutiji Chaplinov film bio je "The Tramp", u kojem je utjelovio lik lutalice otmjenog držanja i "gentlemanskih" manira. Njegov crni uski kaput, prevelike hlače i cipele, bambusov štap, polucilindar te širok osmijeh i specifični brčići postali su njegov zaštitni znak kroz čitavu karijeru.
Među najpoznatijim klasicima Charlieja Chaplina još su i "The Gold Rush" i "Circus", a nakon pojave zvučnog filma, pamtimo ga po filmovima kao što su "The Great Dictator", "Monsieur Verdoux" i "Limelight".
U kasnijem razdoblju optužen je za komunizam i nemoralno ponašanje. 1952. godine, na premijeri filma "Limelight" u Londonu, saznaje da će protiv njega biti pokrenuta istraga i da će mu uskratiti dozvolu za ponovni ulazak u Ameriku.
Chaplin odlazi u Švicarsku, gdje ostaje sve do 1972. godine, kad se vraća kako bi primio Oscar za životno djelo. Osim uručenog kipića, Chaplin tu večer može pamtiti i kao večer u kojoj je primio i najdulje ovacije u povijesti Akademije, punih 12 minuta.
Umro je 25. prosinca 1977. godine u Corsier-sur-Veveyu u Švicarskoj.