Crvene plime
Crvena plima u ovom slučaju označava cvjetanje algi ili, kako se kod nas kaže, cvjetanje mora. Boju moru daju alge, odnosno fitoplanktoni čiji foto-sintetički pigment u ovom slučaju varira od crvenih do smeđih tonova. Kada je njihova koncentracija najjača, plima bogata ovakvim fitoplanktonima crvene je boje, i to je pojava koju možete vidjeti diljem svijeta, na Tihom i Atlantskom oceanu, u Meksičkom zaljevu, na obalama južne Afrike... Za razliku od Mediterana, oceani su mnogo otvoreniji, stoga crvena plima djeluje impozantno, jer pokriva ogromnu površinu mora.
Oblaci uzrokovani gravitacijskim valovima
Gravitacijski valovi nastaju najčešće u vertikalnom atmosferskom polju, a rezultat su sudara različitih zračnih strujanja – gornja strujanja s vrhova planina ili miješanja tokom oluja. Valoviti izgled oblaka nastaje kada se strujanje s vrhova planina zarobi unutar zračnog džepa. Uzlazna putanja zraka te razlika u vlazi i gustoći, mijenjaju dinamiku oblaka, a rezultat prirodnog stabiliziranja te poremećene dinamike su kilometarski valoviti oblaci.
Riblja kiša u Hondurasu
U okrugu Yoro u Hondurasu, "Riblja kiša" je poznat prirodni fenomen i dio je lokalnog folklora. Ona započinje kao iznimno tamno naoblačenje, nakon čega slijedi višesatna oluja, jak vjetar i intenzivna kiša, a kad pljusak stane, na tlu ostane na tisuće živih riba. Stanovnici Yora ih sakupljaju i jedu, a od 1998. imaju i festival posvećen ovom fenomenu, "Festival de la Lluvia de Peces".
Pakistanska stabla paučine
Iako stabla prekrivena golemim paukovim mrežama nisu fenomen vezan striktno za Pakistan, tamo se ovaj fenomen pojavio prije nekoliko godina i bio je epskih proporcija. Nije ni čudo, jer su se ove divovske mreže paučine pojavile nakon poplave koja je prekrila jednu petinu teritorija Pakistana. Jednostavno, pauci su u velikom broju bježali od nadolazeće vode te su se penjali na vrhove stabala. Slična pojava dogodila se u Teksasu, iako je razlog i danas nepoznanica, a tamošnja je velika paukova mreža prekrivala teritorij promjera 200 četvornih kilometara!
Valovi "od capuccina"
Morski valovi bogati pjenom koja podsjeća na popularni napitak od kave i mlijeka pojava je koja je zabilježena na obalama Engleske, Irske, Australije i JAR-a. Slično cvjetanju mora, ovdje su također glavni krivci planktoni. Fenomen nastaje kad je more krcato mrtvim mikroorganizmima koji trule, a međusobno su spojeni želatinoznom masom bogatom bjelančevinama i mastima. Kada zapuše iznimno jak vjetar, nastaju visoki valovi sastavljeni skoro isključivo od ove pjene i udaraju o obalu poput čudne plime od bijele kave.
Cappuccino Sunday from Thrash on Vimeo.
Prava pustinjska oluja
Pustinjska oluja koja je zadesila grad Tuscon u Arizoni u lipnju 2011. godine bila je jedan od onih fenomena koji se rijetko viđa. Iako u Arizoni pustinjske oluje nisu rijetkost, ova je doista bila iznimna, jer je oblak prašine bio visok preko deset kilometara, a u nekim dijelovima imao promjer veći od osamdeset kilometara. Ova divovska nakupina je prašine nošena snažnim vjetrom koji je nastao nakon monsunske oluje koja je spuštala s obala Pacifika.
Šum zvan Taos
Ljubitelji teorija zavjera već znaju za neobjašnjive nisko-frekvencijske šumove i vibracije koje se čuju po većim svjetskim metropolama. Taos u Novom Meksiku nije metropola, to je maleni pustinjski grad, ali svejedno je prisutan fenomen nisko-frekvencijskog šuma. Nitko nije uspio otkriti odakle šum dolazi, poznato je jedino da se čuje po cijelom gradiću, različitog je intenziteta, redovito je glasniji u zgradama, a najčudnije od svega jest činjenica da ovaj šum čuje samo dva posto stanovnika Taosa.