Ovako je izgledao seksualni odgoj u Hrvatskoj prije 43 godine

Foto: Eva i Adam

U SR Hrvatskoj se već četiri godine provodi eksperimentalni seksualni odgoj u školama osnovnog obrazovanja, o čemu je naša revija već pisala. Profesorica Štefica Tajsl, nastavnica osnovne škole "25. Maj", čiji smo sat seksualnog odgoja slušali, redovito čita "Evu i Adama" i mnogi joj stručni članak pomogne prilikom spremanja predavanja.

Tako je naišla i na reportažu o nastavi seksualnog odgoja u Subotici. Ponukani njezinim primjedbama, odlučili smo porazgovarati s njom.

Tko je začetnik provođenja seksualnog odgoja u SRH?

­ U našoj republici već četiri godine ­zahvaljujući grupi entuzijasta na čelu s profesorom Zadrovićem, republičkim prosvjetnim savjetnikom, profesorom Cotićem, prosvjetnim savjetnikom grada Zagreba, dr. Košičekom, našim istaknutim seksologom, i doktoricom Novak­Reiss ­ provodi se eksperimentalni program seksualnog odgoja na školama osnovnog obrazovanja.

Kakav je nastavni plan?

­ Nekome će izgledati skroman, ali treba znati da se toj temi, s obzirom na uzrast djece, trebalo prići veoma pažljivo i postepeno ih uvoditi u istinite spoznaje. Tako je po programu, koji se provodi eksperimentalno, za prvi razred osnovne škole predviđena samo jedna jedina tema: Rodila me majka.

Za drugi razred Razlika između žene i muškarca, za treći Začeće, a za četvrti dvije: Menstruacija, te Rast i razvoj tijela.

U petom razredu nastavna tema je Psihomatske karakteristike puberteta, u šestom Položaj djeteta u porodici. Sedmi razred sluša dvije teme: Zadovoljenje nagona, te Biološke i socijalne potrebe čovjeka, dok se u osmom predaje Ljubav između osoba suprotnog spola, te Sretan brak i porodica, Trudnoća i porod i Naličje spolnog života s osvrtom na spolne bolesti i kontracepciju.

Koliko se nastavnih sati potroši na svaku temu?

­ Zavisi od nastavnika i vremena koje mu je nastavnim programom određeno. Na mojoj školi, na primjer, meni se priznaje jedan sat tjedno za seksualni odgoj, ali često koristim vrijeme u kojem zamjenjujem kolege.

Po novom programu koji stupa na snagu u školskoj godini 1973/74. pružaju se velike mogućnosti za održavanje teme seksualnog odgoja, jer je predviđeno dosta termina za njegovo predavanje u satovima razredne zajednice.

Zašto seksualni odgoj nije uveden kao poseban predmet?

­ Grupa koja je napravila program nastave došla je do istog zaključka kao i eksperti u svim ostalim zemljama: seksualni odgoj djece treba provesti u sklopu općeg odgoja, jer je njegov sastavni dio i ne može biti poseban predmet, već se treba uklopiti u postojeće predmete kao što su biologija ili društveno­moralni odgoj.

Kojim se nastavnim sredstvima služite?

­ Dijapozitivi za teme Rodila me majka, Menstruacija, Trudnoća i porod. Filmoteka 16 snimila je dva kratkometražna filma o porođaju i začeću, a školski radio snimio je na magnetofonsku traku svih pet tema za prva četiri razreda.

Predavači su bili profesor Zadrović, profesor Cotić, doktorica Novak­Reiss, dr. Košiček i ja.

Nije li to prilično malo?

­ Previše svakako nije, ali tu su i TV i razna literatura. Tako je nedavno zagrebački TV studio prikazao izvanrednu emisiju seksualnog odgoja za I razred. Mislim da je bila čak i za predškolski uzrast.

Gledala sam je sa svojom petogodišnjom djevojčicom. Iako, prirodno, nije mogla sve razumjeti, bila je jako zainteresirana. Čak je tražila da ponovno gleda poslijepodnevnu reprizu.

Postoji i slikovnica Kako djeca dolaze na svijet. Prije dvije godine dobila sam je na recenziju. S engleskog je prevedena na slovenački, srpski i hrvatski. Isprva sam je smatrala novitetom, ali mi je jedna kolegica koja je živjela u Alžiru, na rubu Sahare, rekla da je francusko izdanje kupila svojoj kćeri. Vjerojatno je namijenjena američkoj djeci prvog, ili onoj pred stupanje u prvi razred, a mi je koristimo za prva četiri razreda.

Upravo je izašla knjiga Lice i naličje puberteta. Sastavili su je pripadnici grupe koja je napisala sad već usvojen pogram seksualnog odgoja u školama osnovnog obrazovanja naše republike. Knjiga je odlična. Djeca je masovno kupuju i čitaju.

Jesu li djeca u kontaktu s vama sasvim iskrena i usuđuju li se zapitati sve što ih zanima?

­ Svakako. To je stvar pedagoškog pristupa djeci. Ako dođem u razred u kojem ne predajem, savjetujem im da postave anonimna pismena pitanja.

Evo što su mi baš neki dan napisali učenici jednog VII razreda u koji sam došla prvi puta: 

Da li je djevojka odrasla od 14 godina? 

Zašto su naši roditelji protiv toga da čitamo nešto o spolnim odnosima u "Evi i Adamu" ili "Startu" te nam govore da smo za to još premali, pa nam pričaju kako su oni nekada bili sasvim drugačija mladež?

Što je to masturbacija kod dječaka?

Kako se upoznati s djevojkom?

Zašto je menstruacija neredovita?

Ima li što pozitivno u časopisima "Eva i Adam" i "Start"?

Da li smo mi sposobni za ljubav?

Može li se iskreno voljeti u 14. godini?

Kao što vidite, pitanja su smiona i učenici se ne ustručavaju postavljati ih.

Kakovi su problemi u nastavi seksualnog odgoja?

­ Momentalno najveći problem su kadrovi. Postojale su dileme trebaju li nastavu obavljati liječnici, medicinske sestre ili sami nastavnici.

Zaključeno je da su nastavnici, čiji su predmeti u uskoj vezi s tim odgojem, najsretnije rješenje. Mnogo se čini da bi se osposobili predavači. Česti su seminari i predavanja koja prate i nastavnici. Još prije dvije godine kolegica Grubić i ja održale smo na Rijeci i u Puli predavanja kojima je prisustvovao veliki broj nastavnika tih regija.

Znate li koliko je u seksualnom odgoju postignuto u drugim republikama?

­ U decembru prošle godine održano je u Beogradu savjetovanje na najvišem nivou, na kojem su sudjelovali predstavnici svih republika. SRH zastupala je ispred Savjeta za planiranje porodice dr. Herma Krauf, pa dr. Košiček, prosvjetni savjetnik Cotić, jedna drugarica sociolog, i ja.

Iznijela sam stanje u našoj republici. Najviše smo očekivali od SR Slovenije, jer je uvriježeno mišljenje da je SR Slovenija u svemu ispred ostalih, ali smo se uvjerili da nisu mnogo postigli.

Od predstavnika SR Srbije govorio je samo jedan kolega. Doznali smo da se seksualni odgoj predaje samo na nekim srednjim školama i to bez utvrđenog programa.

A kakva je situacija u svijetu?

­ U IX mjesecu u Beču je Svjetska organizacija za planiranje porodice (IPPF) organizirala savjetovanje o seksualnom odgoju u školama. Među 24 zemlje Evrope, Bliskog Istoka i Afrike bila je i Jugoslavija, članica organizacije.

Bila sam u grupi s Jordanom, Luksemburgom, Finskom, Italijom, Danskom, Tunisom, Portugalijom i Arabijom. Podnijela sam referat o tome što je postignuto u Jugoslaviji. Po priznanju talijanske predstavnice, kod njih se seksualni odgoj odvija ilegalno.

U zemljama Korana taj se odgoj uvodi veoma teško i polako, ali je zapaženo da se u svim zemljama, koje su prisustvovale savjetovanju, smatra da se seksualni odgoj djece treba provoditi i to u sklopu općeg odgoja, jer je njegov sastavni dio i da ga ne treba izdvajati kao poseban predmet već, kao i u nas, uklopiti u već postojeće predmete sa sličnom tematikom.

Mogu reći da sam se, slušajući ostale govornike, uvjerila da smo mi u SR Hrvatskoj postigli dosta i da smo na ljestvici uspjeha mnogo bliže zemljama koje su postigle najviše nego onima na začelju.

Hoće li iskustva drugih zemalja biti od koristi pri predavanju seksualnog odgoja u nas?

­ Iz Beča vratila sam se zadovoljna onim što sam čula. Nažalost, gotovo godinu dana poslije povratka, tek na spomenutom sastanku u Beogradu, imala sam priliku iznijeti sve što sam u Beču čula.

Prije toga nitko, ama baš nitko, osim članova zagrebačke grupe za uvođenje seksualnog odgoja u škole osnovnog obrazovanja, nije se interesirao za bilo što u vezi s tim kongresom, kao da ga nije ni bilo. Niti naša štampa nije pisala o tome i vi ste prvi koji me to pitate.

Na kraju: jeste li zadovoljni što ste postali predavač seksualnog odgoja koji se tek u nas uvodi?

­ Svakako. Čovjek je sretan kad vidi da njegovi napori daju rezultate. Ako se borimo za ono što je potrebno, a nastava seksualnog odgoja u školama osnovnog obrazovanja je baš to, onda nas treba veseliti i uspijeh manji od onog koji smo postigli do sada.

Razgovor vodio: Božidar Hrstić (Eva i Adam, travanj 1972.) 

Podsjećamo, Index u suradnji s YugoPapirom svakog ponedjeljka predstavlja najbolje iz prošlosti. Usporedite što se otad promijenilo, prisjetite se kako se nekad živjelo ili, ako ste nešto mlađi, kako je tada izgledao život.

Pročitajte više