Screenshot: YouTube
PITANJEM jesmo li samo u svemiru bavili su se mnogi tijekom stoljeća. Posljednji u nizu onih kojeg to pitanje intrigira je ruski milijarder Yuri Milner, koji je obećao da će uložiti 100 milijuna dolara u istraživanje svemira. Koristeći neke od najvećih svjetskih radio-teleskopa, tim znanstvenika koje je odabrao sam Milner će nadgledati inicijativu koju je nazvao "Breakthrough Listen", desetgodišnju potragu za radio signalima koji bi mogli ukazati na postojanje inteligentnog života negdje u svemiru.
"To je najzanimljivije tehnološko pitanje današnjice", rekao je Milner u intervjuu, dodajući da je tim pitanjem postao fasciniran nakon čitanja knjige "Inteligentni život u svemiru" Carla Sagana, kao desetogodišnjak u Moskvi.
Sredstva kojima će financirati ovaj projekt zaradio je mudrim ulaganjima u brojne startupove, poput Facebook Inc-a. Motivacija za istraživanje svemira mu je uvjerenje da nas druge civilizacije mogu naučiti kako da se nosimo s izazovima, poput korištenja prirodnih resursa.
"Ako smo sami, moramo cijeniti to što imamo na Zemlji. To znači da nemamo rezervu u svemiru", rekao je.
Znanstvenici tvrde da njegov projekt uvelike nadmašuje sve ostale na tom području. Na potragu za izvanzemaljskim životom troši se oko dva milijuna dolara godišnje diljem svijeta, rekao je Dan Werthimer, jedan od Milnerovih savjetnika i astrofizičar koji surađuje sa sveučilištem Kalifornije u Berkeleyu.
Zahvaljujući poboljšanju tehnologije, 100 milijuna uloženih dolara znači mnogo više nego što je to bio slučaj '90-ih, a znanstvenici mogu istodobno pratiti nekoliko milijardi radijskih frekvencija, u usporedbi s nekoliko milijuna koliko su mogli u '90-ima.
Doduše, svi signali koje zabilježe zapravo su odaslani prije nekoliko godina u najboljem slučaju, a moguće je i prije nekoliko stoljeća ili tisućljeća. Naime, radio signalu potrebne su četiri godine da prevali put između Zemlje i najbliže zvijezde izvan Sunčevog sustava. Za deset godina Milnerovi znanstvenici moći će slušati signale u Mliječnoj stazi, ali i u 100 najbližih galaksija.
Najveći mu je trošak rezervacija radio-teleskopa, poput onog u australskom opservatoriju Parkes u Novom Južnom Walesu i Radio Astronomy Observatoryju u Green Banku u Zapadnoj Virginiji. Milner ih namjerava rezervirati na dva mjeseca godišnje, što je prava povlastica za znanstvenike koji bi ih inače mogli koristiti samo dva dana godišnje.
Tim znanstvenika vodi Peter Worden, koji je do početka ove godine upravljao NASA-inim Ames Research Centerom. Oni će organizirati signale koje pronađu, objavljivati podatke i tražiti obrasce u njima. Cilj istraživanja jest odrediti jesu li signali došli od inteligentnog oblika života ili je riječ o prirodnim fenomenima. Znanstvenici su uvjereni da to što su ljudi otkrili radio signal znači da ga i drugi koriste.
"To nam neće reći ništa o nekoj civilizaciji, ali će nam reći da ona postoji", rekao je Frank Drake, koji je sa Saganom poslao prvu poruku u svemir 1972. godine.
Osim radio signala, znanstvenici će tražiti i svjetlosne pomoću teleskopa u Opservatoriju Lick u Kaliforniji. Svoju inicijativu Milner je predstavio u Londonu, okružen znanstvenicima poput Stephena Hawkinga, koji je jedan od savjetnika na projektu.