U jednom uglu muzeja smještena je tako malena kuhinja za lutke koja predstavlja recepte Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), kojeg Argentina krivi za poticanje na veliko zaduživanje 1990-ih koje je dovelo do katastrofalnog gospodarskog kolapsa krajem 2001. godine.
"Odabrali smo kuhinju za igranje jer smo uvijek tako naivni i vjerujemo u čarobne recepte izvana", rekao je dizajner muzeja Eduardo Lopez. "Pogledajte, otvorite zamrzivač i pećnicu i u njima nema hrane", rekao je.
Muzej smješten na Odsjeku za ekonomiju Sveučilišta u Buenos Airesu ne bavi se samo posljednjom dužničkom krizom. Vraća se sve do prve argentinske krize početkom 1800-ih i iznosi detaljan prikaz posljednjih 30 godina kada je vanjski dug zemlje naglo narastao.
Posjetitelji mogu, primjerice, baciti pogled i u spužvastu "crnu rupu" - mjesto koje je progutalo sav taj posuđeni novac. "Najviše mi se svidjela crna rupa sa svime što je dug progutao - obrazovanje, obitelji, radna mjesta", rekao je jedan posjetitelj. "Osjećam bijes i žaljenje za ljude, no prije svega bespomoćnost", rekao je.
"Ljudi ne znaju apsolutno ništa o tome kako je nastao toliki dug, poznaju samo bijedu koju su nedavno iskusili", rekao je direktor muzeja Simon Pristupin.
Argentinsko gospodarstvo u posljednje se dvije godine oporavilo i zemlja bi uskoro trebala riješiti dug od gotovo stotinu milijardi dolara. Ipak, 40 posto stanovništva nekoć bogate zemlje i dalje živi ispod granice siromaštva i to većinom u predgrađima glavno grada.
(Hina) xzt ydj