Borba s koronom inspirirala Lupina za dva kataklizmička i spektakularna djela

Foto: Stephan Lupino

SVOJU borbu s koronavirusom Stephan Lupino pretočio je u veličanstvena umjetnička djela koja je nazvao Kineski rulet i Lady Korona.

U reljefe veličine 160x110 cm i 170x120 cm Lupino je utkao svoja iskustva s pandemijom i bolešću s kojom se i sam nedavno izborio.

"Još uvijek osjećam posljedice koronavirusa, no što mi je teže, to sam motiviraniji. Ova djela mi nije bilo lako ni fizički odraditi, masivna su i fizički je naporno raditi reljefe. No to je umjetnost. Kad ti je najteže, tad stvaraš", kaže Lupino.

Djela koja su nastala ostavljaju apokaliptičan i kataklizmičan dojam.

"Nakon što je u svojim apokaliptičnim vizijama Lupino ostvario niz skulptura, a ubrzo i slika plitkog reljefa, poput Kineskog ruleta, sada je u ovo nemilo doba, kada je, doista, čitav svijet doživio svoj restart na političko-gospodarsko-društvenoj razini pod okriljem pandemije i sve se podredilo upotrebi nove tehnologije i internacionalnim korporacijama koje organiziraju svojim vjernim potrošačima društveni život, i kada je Lupino, taj senzibilni 'urban cowboy' prošao osobne drame, i preživio covid-19, naslikao je ili bolje izrezbario je i izmodelirao na svoj originalan način tu opaku Lady Coronu, koja iz otvorene utrobe sije posvudašnju smrt", o Lupinovom radu kaže likovna kritičarka i povjesničarka umjetnosti Branka Hlevnjak.

"Taj rad nije više vizija budućnosti, on je ranjiva slika naše aktualne stresne sadašnjosti. Lady Korona Stepana Lupina moćno zrcali naš očaj i strah pred nevidljivim neprijateljem potenciran totalitarnim mjerama svjetskog režima", dodaje.

"Radovi Kineski rulet i Lady Korona, ponovno otvaraju Lupinovu umjetničku viziju posthumane i transhumane suvremenosti u kojoj prebivamo i koja, barem neke od nas, ostavlja u nijemom čuđenju. Čini se naime kako je upravo ne-ljudska i anti-ljudska moć virusa koji hara planetom potaknula umjetnikovu najdublju potrebu za umjetničkim izrazom kako trenutne svjetske situacije tako i konstitucije svijeta uopće", objašnjava i Tomislav Škrbić, predsjednik Matice hrvatske Sisak.

"Naime taj je svijet, sukladno Lupinovu intuitivnom uvidu, zapravo svijet koji više ne počiva na sklopu čovjek ˗ svijet ˗ Bog, nego je prožet i nošen onim znanstvenim, tehničkim i kibernetičkim. Posthumano stanje svijeta je stoga stanje krajnjega razdvoja prirode i duha, dočim se transhumanost očituje kao nastojanje prema biokibernetičkom poboljšanju čovjeka", dodaje on.

"Kao što, već odavno, industrijska proizvodnja hrane ovisi o znanstveno-tehničkoj manipulaciji biljnim svijetom, tako i čovjek očito više ne moći preživjeti bez medicinsko-farmakološke pomoći. Stoga je u konačnici i Lady Korona, ustvari, primjereni umjetnički prikaz, po svemu sudeći znanošću izazvane, globalne virusne pošasti, odnosno prikaz takoreći nebožanskog bića čiji nam je "mehanizam" djelovanja još uvijek tajanstven (Kineski rulet). 'Svetost' crne Lady Korone zrači smrću; ona je Anti-Madona ili istinsko umjetničko utjelovljenje neživota i nehumanosti", zaključuje Škrbić

"Proročansko djelo"

Tema smaka svijeta ovih je dana aktualnija nego ikad prije, uvelike i zbog novog Netflixovog hita Don't Look Up, no Lupino se tom temom bavio još prije nekoliko godina. Točnije, temom apokalipse bavi se već više od pet godina, a za njegovu sliku Planet Fire profesor Andrew Hemingway s Oxforda zaključio je da je to "suvremeno, proročansko djelo koje dočarava duh vremena nemirnog svijeta".

Na toj Lupinovoj slici, koja je nastala 2019. godine, prikazani su organski ožiljci uništenog planeta pa sve ostavlja gotovo pa proročanski dojam.

Lupino je i sam ranije govorio da je kroz djela iz serije Apokaliptični svijet htio upozoriti da najviše zagađenja dolazi iz Kine. Upravo zato se na njegovim slikama nalazi zmaj, kineski simbol, koji krakove širi po čitavom svijetu.

Lupino je završetkom ova dva djela posvećena koroni, kaže, završio umjetničko razdoblje povezano s pandemijom te se planira posvetiti novim djelima i smjerovima. Naglašava i da će se u 2022. godini još više posvetiti humanitarnom radu jer ga to, kako kaže, ispunjava i inspirira.

Pročitajte više