Većina ljudi ima prilično jasnu predodžbu o tome kako izgleda inteligentna osoba: netko tko je staložen, pažljivo bira riječi i djeluje smireno u svakoj situaciji. No, psihološka istraživanja posljednjih godina sve češće ruše taj stereotip. Znanstvenici koji proučavaju jezik i kognitivne procese otkrili su da su neka ponašanja, koja mnogi smatraju negativnima ili čudnima, zapravo povezana s višim kognitivnim sposobnostima.
Među najzanimljivijima su dvije navike zbog kojih se mnogi inteligentni ljudi možda cijeli život potiho ispričavaju. Iako vam vjerojatno neće pomoći da ostavite savršen dojam na svečanoj večeri, obje su povezane sa sve većim brojem znanstvenih istraživanja, piše Psychology Today.
Razgovor sa samim sobom
Ljudi koji razgovaraju sami sa sobom često se doživljavaju kao ekscentrični ili rastreseni. Takvo ponašanje mnogima djeluje neobično, no istraživanja sugeriraju da zapravo može pomoći mozgu da učinkovitije obrađuje informacije. "Psiholog Gary Lupyan i lingvist Daniel Swingley u studiji iz 2012. pokazali su da su ispitanici koji su naglas ponavljali naziv predmeta koji traže taj predmet pronalazili brže od onih koji su bili tihi", kaže psiholog Mark Travers.
Istraživači smatraju da izgovaranje riječi usmjerava pažnju i pomaže mozgu da se fokusira na ono što traži. Pregledni rad objavljen 2023. u Frontiers in Psychology povezao je razgovor sa samim sobom s rješavanjem problema, radnom memorijom, samoregulacijom i upravljanjem složenim kognitivnim procesima. "Razgovor sa samim sobom nije znak nedostatka kontrole, već način na koji ljudi organiziraju i usmjeravaju vlastite misli", objašnjava Travers.
Psovanje
Često se pretpostavlja da ljudi psuju zato što nemaju dovoljno bogat rječnik da bi se izrazili drugačije. No. istraživanja psihologa Kristin i Timothyja Jaya iz 2015. pokazala su upravo suprotno. "Sudionici koji su imali najbolje rezultate na testovima verbalne fluentnosti istovremeno su znali navesti i najveći broj psovki", navodi Travers.
Istraživači su zaključili da ljudi s bogatijim rječnikom imaju širi jezični repertoar općenito, uključujući i psovke. Timothy Jay, koji desetljećima proučava psovanje, tvrdi da psovke nose emocionalnu preciznost koju obične riječi često ne mogu prenijeti.
"Ipak, istraživanje iz 2018. pokazalo je da ljude koji često psuju drugi i dalje doživljavaju manje inteligentnima i manje pouzdanima, čak i kada ih same psovke ne vrijeđaju", zaključio je Travers.