PRIZNAJTE, barem ste jednom nešto pretraživali u anonimnom načinu rada, a što je to, neka ostane između vas i Googlea – donekle. Naime, iako anoniman način rada može pružiti iluziju privatnosti na internetu, stvarnost bi mogla biti potpuno drugačija jer postoje načini na koje bi netko ipak mogao doznati što ste radili.
Što kažu sitna slova?
Ako ste ikad čitali sitna slova prilikom otvaranja privatne kartice, mogli ste primijetiti da vas preglednici poput Google Chromea, Firefoxa i Safarija obavještavaju kako pružatelji internetskih usluga, operateri web stranica i skupljači podataka mogu još uvijek vidjeti čime se bavite na internetu.
Unatoč jasnoj obavijesti, većina ljudi vjeruje da je podatak o njihovoj lokaciji nedostupan kad su u privatnom načinu rada. Točnije, njih 40 posto, prema istraživanju provedenom 2018., dok oko 22 posto vjeruje da internetske tvrtke ne mogu pratiti što pretražuju u anonimnom načinu rada.
Što se dogodi kad uključite anonimnu opciju?
Sve što se zapravo dogodi kad uključite opciju anonimnog pretraživanja je brisanje vaše povijesti pregledavanja i kolačića odmah nakon zatvaranja prozora, što je nešto što biste lako mogli učiniti sami nakon pretraživanja.
Dakle, čak i ako ste u privatnom prozoru, i dalje vas se može pratiti putem vaše IP adrese, kao i takozvanih "otisaka web preglednika", koji su dijelovi informacija koje daje vaše računalo kako bi se web stranice pravilno prikazivale.
Čuvanje podataka
Prema pravilima GDPR-a, pružatelji internetskih usluga mogu čuvati podatke onoliko dugo koliko je "strogo potrebno" prije nego što budu odbačeni. Također moraju opravdati zašto čuvaju podatke, što omogućuje vladi i policiji da ih dobiju ako to zatraže.
Savjet za kraj? Ako želite ostati potpuno neprimijećeni, možete raditi preko Tora, besplatnog preglednika koji preusmjerava vaš zahtjev kroz najmanje tri nasumična poslužitelja, ali imajte na umu da ni to nije potpuno privatno.