VELIKU buru u javnosti izazvala izjava hrvatske jezikoslovke Sande Ham koja je gostovala u emisiji Press klub Tihomira Dujmovića na Z1 televiziji, gdje je dala neke, najblaže rečeno, zanimljive prijedloge.
Profesorica na Odsjeku za hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Osijeku i glavna urednica znanstvenog časopisa Jezik predlaže da se televizijske serije nastale na zapadno-južnoslavenskim jezicima koje Hrvati razumiju, poput srpskog i bosanskog, titluju.
>>KVIZ Znate li što znače ovi izrazi u seriji Lud, zbunjen, normalan?
Posljednjih dana u javnosti se ponovo vode rasprave o potrebi donošenja zakona o jeziku. Ideju je krajem prošle godine inicirala Matica hrvatska, a objavio je njezin odnedavni predsjednik Miro Gavran, dramatičar i pisac, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Prema najavama, na prijedlogu bi trebala raditi radna skupina od pet stručnjaka i tri pravnika. Stručnu petorku čine akademici August Kovačec, Stjepan Damjanović, Mislav Ježić te jezikoslovci Tomislav Stojanov i Mario Grčević.
HRT je 2015. godine titlovao srpski film
U svjetlu ovih događaja valja se sjetiti da je HRT titlovao jedan od najpopularnijih srpskih filmova u povijesti, Zonu Zamfirovu. Ipak, tada nije bilo riječi o cjepidlačenju jezikoslovaca ni zakonima o jeziku nego o jednostavnoj činjenici da jezik iz filma Hrvati nisu mogli razumjeti, a i veliki dio Srba imao je probleme s razumijevanjem.
Scenarij Zone Zamfirove, filma o ljubavi pripadnika različitih društvenih slojeva u Nišu krajem 19. stoljeća, u cijelosti je napisan na torlačkom narječju srpskog jezika i prepun je arhaizama i dijalektizama koji se vežu ja jug Srbije i grad Niš.
Iako su Srbi iz zapadnog dijela zemlje, Vojvodine i Beograda također imali problema s razumijevanjem scenarija, mnoge je zabavio prijevod na hrvatski jezik i činjenica da je jedan od najpopularnijih izraza u filmu "kuče u čakšire" na hrvatskom jeziku postao "psić u hlačama", a "čorbadžijska kučka" na HRT-u postala "kuja bogataška".
Zona Zamfirova jedan je od najambicioznijih filmskih projekata u povijesti srpske kinematografije i gledanošću je nadmašio sva očekivanja i postao udarna tema u filmskoj industriji. Film je napravljen po istoimenom romanu Stevana Sremca. Snimljen je 2002. godine, a u kinima ga je od tada pogledalo više od 1.2 milijuna ljudi.
Glavne uloge u filmu igrali su Katarina Radivojević, Vojin Ćetković, Milena Dravić i Dragan Nikolić.