ŠTO ĆE biti s noćnim klubovima u Hrvatskoj te hoće li pandemija uništiti noćni život?
Provjerili smo što o situaciji misle u nekima od najpopularnijih noćnih klubova u Zagrebu i što se događa na obali gdje je ova turistička sezona još uvijek pod velikim upitnicima.
Vlasnici noćnih klubova i dalje nisu sigurni što će biti s poslovanjem tijekom pandemije pa su nam neki od njih, želeći ostati anonimni, priznali da plan zasad uopće nemaju. Čekaju odluke Stožera.
Iz jednog popularnog zagrebačkog noćnog kluba neslužbeno nam kažu da trenutno, u ovoj situaciji, ni ne postoji šansa da uopće otvore klub te da ni ne mogu planirati ništa. Mogu samo čekati upute Stožera. "Ne možemo znati što će biti sutra", kažu. Mnogi vlasnici noćnih klubova u Zagrebu imaju slične objekte i na obali gdje onda "prebace" većinu svojih zaposlenika preko sezone. Trenutno su im planovi i za te objekte na čekanju.
Slična situacija je i u Zadru, gdje se ugostitelji uglavnom fokusiraju na objekte s terasama, dakle "obične" kafiće, u kojima bi mogli zadovoljiti uvjete koje Stožer trenutno preporučuje.
Iz jednog popularnog noćnog kluba u Zadru neslužbeno nam kažu da zasad ni ne planiraju počinjati s radom. "Ukoliko se nešto značajno ne promijeni, najvjerojatnije će tako i ostati do daljnjega, a moguće i cijelo ljeto", kažu nam te dodaju da će umjesto dijeljenja otkaza pokušati zaposlenike iz tih objekata zaposliti u nekima od svojih objekata koji mogu raditi (kafići s terasama i slično).
Što će biti sa Zrćem?
Upitna je ove godine sezona i na Zrću. Neki od najvećih festivala poput Hideouta koji je privlačio mnoštvo mladih Britanaca na najzabavniju hrvatsku plažu već su otkazani pa ostaje pitanje hoće li se klubovi na Zrću uopće moći otvoriti ove sezone.
"Stožer civilne zaštite se oko naputaka za noćne klubove nije još izjasnio. Izjavili su kako je u datom trenutku nemoguće predvidjeti kakva će epidemiološka situacija biti u Hrvatskoj ovo ljeto te koje će mjere tada biti na snazi. S obzirom na to da svaka do sad donesena mjera Stožera neposredno utječe na potpuno onemogućavanje obavljanja našeg rada, u ovim okolnostima za nas isplativosti nema", kažu za Index iz Papaya grupe koja obuhvaća klubove Aquarius, Nomad i Papayu na Zrću.
"Zasad su otkazani festivali koji se održavaju u svibnju i lipnju, uključujući i Hideout festival čija je publika pretežito britanska, a broj gostiju premašuje 10 tisuća. Sam dolazak njihovih gostiju u Hrvatsku prvenstveno otežavaju restrikcije putovanja i uvelike smanjen broj letova na relaciji Velike Britanije i Hrvatske. Otvaranje klubova ostaje upitno iz razloga što nikakve konkretne odluke Stožera civilne zaštite nisu još donesene, ali i u slučaju da za isto dobijemo odobrenje, na našu odluku o otvaranju također uvelike utječu i mjere o zabrani okupljanja te zatvaranju granica", pojašnjavaju nam.
Sve to uvelike utječe i na radnike. Samo na plaži Zrće tijekom ljetne sezone radi preko 1000 ljudi. Oni će biti bez posla ako ta plaža ove sezone ostane zatvorena.
"Za najuži krug osoblja iskoristili smo paket poticaja vlade za zadržavanje radnih mjesta. Tijekom ljetne sezone plaža Zrće zapošljava preko 1000 radnika koji nažalost neće imati posao ukoliko neće biti ljetne sezone. Osim neposrednih radnih mjesta, nemogućnost otvaranja objekata plaže Zrće posredno utječe i na stotine tvrtki, agencija i lokalnih partnera s kojima imamo dugogodišnju suradnju. Hrvatska event industrija, točnije tvrtke i obrti koji žive direktno od raznih oblika javnih okupljanja, broji oko 2000 subjekata koji zapošljavaju 10.000 ljudi i prihoduju više od 4,5 milijarde kuna godišnje", kažu iz Papaya grupe.
Pod kojim uvjetima bi noćni klubovi uopće mogli raditi tijekom pandemije?
Pod kojim uvjetima bi klubovi uopće mogli raditi tijekom pandemije? Jasno je da se u takvim objektima veoma teško mogu ispoštovati mjere propisane za kafiće. Dapače, takva mjesta ovise o gužvi, a jasno je i da ljudi u klubove idu upravo kako bi mogli prići jedni drugima, a ne kako bi se distancirali.
"Kako bismo bili u mogućnosti raditi, nužna nam je hitna odluka vezana za hodogram datuma i ograničenja maksimalnog kapaciteta ljudi unutar objekata na zatvorenom i otvorenom prema uzoru na zemlje koje su istu već donijele (Mađarska, Španjolska, Češka) – prvenstveno konkretan termin kada će biti odobreno održavanje evenata za 100 i 500 ljudi", smatraju iz Papaya grupe.
"Što se tiče uvjeta koje bi bilo moguće uvesti, postoji niz mjera koje bi noćni klubovi mogli uvesti za rad u sklopu trenutne epidemiološke situacije. Radi se o higijenskim mjerama (mjerenje temperature gostima na ulazu, postavljenje dezinfekcijskih sredstava na ulazima u objekte, u toaletima i pored/na svakom šanku unutar lokala, upotreba zaštitnih maski i rukavica od strane osoblja, dezinfekcija radnih površina te cijelog prostora, uvođenje strogih smjena...), regulaciji distance (prilikom ulaska gostiju u objekt, distanca stolova unutar objekta, uklanjanje stolica i mogućnosti zadržavanja gostiju na određenim mjestima, zabrana konzumacije na šanku...), ograničenja ukupnog broja gostiju unutar objekta te mnoge druge mjere uz čiju bismo pomoć mogli ostvariti uvjete za siguran rad", objašnjavaju nam.
Prvima im je onemogućen rad, zadnji će moći otvoriti
Što će to značiti za noćni život u Hrvatskoj? Hoće li ga pandemija potpuno uništiti? Zasad to ostaje veoma nejasno.
"Mjere uvedene zbog pandemije zadale su težak udarac noćnom životu te koncertnoj i festivalskoj industriji Hrvatske. Bili smo prvi sektor kojem je u potpunosti onemogućen rad te ćemo biti zadnji kojem će mjere dozvoliti ponovan normalan rad", žale se.
"Zbog toga je za naš opstanak nužno da se - koliko god mjere Stožera ostaju na snazi i time ograničavaju normalno funkcioniranje našeg poslovanja - tražene mjere 3+3+3+3 odobre za tvrtke koje u referentnom periodu i dalje imaju pad veći od 70% u odnosu na isto tromjesečno razdoblje prošle godine. Također, zahtijevamo i relaksaciju uvjeta HAMAG-ovih covid-19 zajmova za manje tvrtke, odnosno produljenje razdoblja korištenja kredita sa 6 na 12 mjeseci, povećanje fonda HBOR-ovih covid-19 kredita i relaksaciju uvjeta tako da uključuje sve ugrožene djelatnosti", jasni su iz Papaya grupe.
I dok kafići čekaju 11. svibnja kad im je određeno da mogu ponovno otvoriti svoja vrata (doduše pod mjerama zaštite od pandemije), noćni klubovi ostaju pod upitnikom. Većina njih zatvorila je svoja vrata prije nego što su to učinili kafići, a kada će ponovno moći raditi, zasad baš nitko ne zna.