"KAD pričamo o proizvodnji u velikom voćnjaku, vjerujem da većina ljudi odmah pomisli na veliki broj traktora, mehanizacije, radnika, i to zapravo i jest tako", objašnjava Ivona Tupek, direktorica proizvodnje u najvećem hrvatskom voćnjaku. Dodaje da se ondje nalaze 32 traktora, značajan broj razne druge mehanizacije, a s obzirom na prirodu posla - većina radnika su muškarci.
Za sebe kaže da je dijete sa sela. Njena obitelj je oduvijek imala svoj vrt i vinograd, pa je odmalena znala što znači raditi na zemlji. Nije bilo distrakcija poput ekrana i društvenih mreža, pa je puno vremena provodila na otvorenom. Kad je odrasla, odlučila je studirati agronomiju.
Nakon završetka studija zaposlila se u tvrtki Moslavina voće kao tehnolog, a danas je direktorica proizvodnje. Međutim, ova 32-godišnja agronomkinja bez problema upravlja voćnjakom Obreška kod Kloštar Ivanića na kojem za vrijeme berbe koordinira s 280 radnika na 160 hektara proizvodne površine.
Očekuju prinos od 10.000 tona jabuka
"Agronomija je poseban poziv i smjer koji stvarno trebaš voljeti, trebaš biti spreman biti na plus četrdeset i na minus petnaest. Kao direktor proizvodnje, ja sam 80 posto svog vremena na polju. Taj poziv jednostavno trebate imati u sebi", objašnjava.
Ostatak vremena provodi sa svojom obitelji. Ima četverogodišnju kćer i kaže da se bez baka-servisa ne bi mogla toliko posvetiti poslu. Osim majke, puno joj pomaže što je izgradila dobar odnos s kolegama iz drugih voćnjaka i međusobno surađuju. Većinom su to muškarci, primjećuje, ali ističe da se svi prema njoj odnose s poštovanjem i vrlo profesionalno. Rado dijele aktualne informacije i pomažu kad je potrebno.
Radni joj dan počinje prije 7 sati, kavom sa stalnim zaposlenicima na kojoj komentiraju protekli dan i planiraju naredni. Tijekom cijele godine voćnjak održava njih 30. Kad se opseg posla poveća, u pomoć stižu sezonci. Valja pobrati 10.000 tona jabuka.
Jedan berač ubere od 600 do 1200 kilograma za osam sati.
"Velike su razlike u produktivnosti radnika. Prisiljeni smo svake godine zaposliti značajan broj stranih radnika jer su domaći ljudi koji nam dolaze u berbu većinom već u starijoj dobi pa je svake godine sve manje zainteresiranih, a mladih ljudi općenito u samoj poljoprivredi ima premalo", kaže Ivona, koja je tijekom studiranja primijetila da mnogi nisu zainteresirani za područje za koje se obrazuju.
Neki sezonci dolaze iz pedesetak kilometara udaljenih Bjelovara, Siska i Petrinje, a neki iz 8000 kilometara udaljenog Nepala. Dio radnika putuje iz puno bliže Čazme.
"U DHMZ-u me svi znaju"
Aktualne informacije u njenom poslu iznimno su važne, bilo da se radi o regulaciji sredstava zaštite ili vremenskim prilikama.
"U DHMZ-u me svi znaju", kazala je Ivona kroz smijeh i objasnila da vremenski uvjeti kroz cijelu godinu itekako utječu na prinos. Stabla su najosjetljivija u vrijeme cvatnje i ako tada dođe mraz, cijeli urod je u opasnosti. Tada dežuraju svake noći.
Protiv mraza bore se orošavanjem, ali samo na temperaturi od 0 stupnjeva i kad je izgledno da će ona tijekom noći pasti. Tada njeni radnici ostaju u voćnjaku preko noći i brane ga pomoću sustava orošavanja. To je najefikasniji način zaštite voćnjaka od mraza. Radi na principu da se kad temperatura krene prema minusu, ravnomjerno rasprskava velika količina vode po voćnjaku.
Sustav se, kaže Ivona, sastoji od dva dijela: lagune u kojoj se skuplja velika količina vode i sprinklera. Voda iz lagune cijevima putuje po voćnjaku i sprinklerima se raspršuje po biljkama. Put završava na cvijetu.
U procesu se oslobađa mnogo toplinske energije koja anulira minus iz zraka i zadržava temperaturu voćnjaka na oko 0 stupnjeva. Led koji se u tom trenutku stvara oblaže i zatvara pupove i cvjetove te ih kao izolator štiti od nepovoljnih uvjeta. Tu je, naravno, i druga oprema, poput snažnih pumpi, filtera i slično.
Ove godine imali su dvije hladne noći, a u prosjeku ih zna biti šest. Drugu opasnost predstavljaju kišni dani jer visoka vlaga pogoduje razvoju bolesti i nametnika. Ove godine izrazito kišan bio je srpanj.
U tom slučaju izlaze na teren i brane voćnjak bez obzira na to koji je dan u tjednu ili doba dana.
Ovaj posao iziskuje danonoćnu brigu. Zaštitu u voćnjaku smijemo aplicirati samo dok je temperatura ispod 25 stupnjeva. To je većinom od 8-9 navečer pa do jutarnjih sati", objašnjava. "Stari ljudi su govorili 'kad imaš vinograd, nisi gazda, nego sluga', tako je i u voćnjaku", dodaje.
Unatoč dugačkom kišnom razdoblju u srpnju, opasnostima od razvoja bolesti i iznadprosječnim temperaturama, Ivona ove godine očekuje rekordan prinos, plodove većeg kalibra i bolje kvalitete, a sve zahvaljujući predanom radu cijelog tima.
U voćnjaku uzgajaju osam vrsta jabuka na 160 hektara
"Do sada smo ubrali oko 2300 tona, a do kraja sezone očekujemo oko 10 tisuća tona jabuke", navela je i dodala da su prošle godine imali upola manji prinos.
Jabuke se beru na dva načina, pomoću traktora koji za sobom vuku platformu i pješke s tobolcima. Razlika je u tome što u prvom slučaju traktor prolazi između dva reda, za sobom vuče platformu na kojoj osam ljudi bere plodove i odlaže ih u boks. Oni koji beru bez asistencije traktora jabuke skupljaju u kengure, vreće simboličnog naziva koje nose ispred sebe, a potom ih prazne u boks koji se nalazi na fiksnom mjestu dok se ne napuni.
Fiksni datum početka sezone berbe ne postoji jer svaka godina nosi drugačije vremenske uvjete. Sredinom kolovoza tehnolozi prate stanje ploda i provjeravaju razinu škroba i šećera te tvrdoću ploda. Kad utvrde da su na optimalnoj razini, berba može početi. Ove godine počeli su između 15. i 20. kolovoza, a brat će sve dok ne dozre posljednja jabuka. To obično bude krajem listopada.
Svaka sorta ima svoj period, odnosno prozor berbe, koji traje oko 15 dana. Prva se bere gala, žuta jabuka s crvenim pjegama na osunčanoj strani. Vrlo je aromatična te blago slatkog i osvježavajućeg okusa. Meso joj je sočno, bijelo i hrskavo. Nje u voćnjaku Obreška ima najviše, čak 60 hektara.
Uzgajaju osam sorti - galu schniga, galu royal beaut, zlatni delišes, red cap, jonagold, fuji, braeburn i granny smith. Najnoviji nasad je iz 2018. godine.
Kako prepoznati svježu jabuku?
Naglasila je da su ovogodišnje jabuke po svom izgledu odlične pa smo je pitali kako prepoznati domaću i svježu jabuku.
Kazala nam je da se domaća i uvozna jabuka po izgledu ne razlikuju mnogo. Pravi pokazatelji su okus i sočnost.
"Ne trebamo gledati na jabuke kao na manekenke. Djevojke koje nisu savršenih proporcija, savršene puti, savršene kose mogu isto biti jako lijepe. Tako je i s jabukama, ni one nešto krupnijeg kalibra, ni one nešto sitnijeg kalibra, ni one koje nisu savršeno obojene, ni one koje imaju malenu pjegicu na obrazu, ne znači da nisu zdrave, ukusne i sočne jednako kao one koje su po definiciji standarda savršene", slikovito je usporedila.
No svježa jabuka itekako se može prepoznati.
"Ima zdravu peteljku i boju, dok jabuke od prošle godine imaju suhu peteljku. Srećom, mi imamo jako puno svoje, hrvatske jabuke. Enna Fruit, u čijem je sastavu Moslavina voće, ima svoj najveći voćnjak u Hrvatskoj, odličnu jabuku različitih sorti", kazala je Ivona koja je odgovorna za najveći dio tog opskrbnog lanca.
ENNA Fruit vodeći je otkupljivač i dobavljač svježeg voća i povrća u Hrvatskoj, koji surađuje s više od tisuću hrvatskih kooperanata. Osim samog otkupa, nudi i savjetodavnu funkciju i potporu proizvođačima i tako im pruža stabilnost, dok istovremeno trgovačkim lancima osigurava kontinuitet količina i definirani standard kvalitete u opskrbi voćem i povrćem.
Uskoro će jesen i sezona zimnica pa je otkrila da su sve slađe sorte odlične za spremanje džema od jabuka, a za rakiju je najbolji Zlatni delišes.
Sadržaj donose Index i Energia naturalis u skladu s najvišim profesionalnim standardima