Screenshot: YouTube
POZNATI glazbenik Branimir Štulić podnio je ustavnu žalbu Ustavnom sudu Srbije zbog povrede prava na pošteno suđenje i suđenje u razumnom roku.
Osnovne primjedbe odnose se na to da je sud ustvrdio da Štulić nije državljanin Srbije te da je tužba odbačena tri godine nakon njenog podnošenja, poslije svega nekoliko ročišta, rekao je za N1 njegov pravni zastupnik, odvjetnik Stevan Janković.
Janković je dodao da su prekršeni i Ustav Republike Srbije i član 6. Europske konvencije o ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Štulić u žalbi tvrdi da mu sud nije dopustio da da iskaz u postupku koji je pokrenuo zbog zaštite svojih autorskih prava. Naime, on nema putovnicu pa nije mogao doći na suđenje iz Nizozemske u kojoj živi. Predlagao je da da iskaz putem video linka u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, no sud mu to nije dopustio, tvrdi Janković. Prema žalbi, sud nije poštovao ni činjenicu da su autorska prava zaštićena Bernskom i Pariškom konvencijom u kojima piše da će "svaka zemlja u kojoj dođe do povrede autorskih prava biti izjednačena s autorima državljanima te zemlje".
"Srbija je Štulića tretirala kao stranog državljanina, što on nije"
"Srbija je nasljednik SFRJ, a Jugoslavija je potpisnica obje konvencije", rekao je Janković, dodajući da je ignoriranjem tih konvencija sud prekršio njih, ali i Zakon o rješavanju sukoba zakona s inozemnim elementom.
Tužba je podnesena 27. rujna 2012. godine, a postupak je završen 7. listopada 2015. godine jer "Branimir Štulić nije želio uplatiti kauciju koju plaćaju strani državljani", rekao je Janković.
"Srbija je Štulića tretirala kao stranog državljanina, što on nije. On nema nijedno državljanstvo, što smo i dokazivali tijekom postupka, kako njegovom identifikacijskom iskaznicom, u kojoj piše da ima 'jugoslavensko državljanstvo", tako i putovnicom koju mu je izdao konzulat SRJ u Haagu 1996. godine", tvrdi Janković te podsjeća da je Srbija nasljednica SRJ pa samim time proizlazi da je Štulić državljanin Srbije.
Janković dodaje da je tijekom tri godine trajanja postupa dolazilo do nelogičnih odlaganja ročišta.
Umjesto jednog, bilo je više od pet pripremnih ročišta
"Od podnošenja tužbe do presude prošle su tri godine, uz promjene sudaca, nedolaska sudaca na ročišta, neobavještavanja Štulićevog opunomoćenika o ključnim detaljima postupka...", ispričao je odvjetnik.
"Sud je po zakonu dužan održati samo jedno pripremno ročište, na kojem se utvrđuje kako će se suđenje odvijati, koji svjedoci će biti saslušani, a koji dokazi izvedeni te druge radnje predviđene Zakonom. U ovom slučaju bilo je više od pet pripremnih ročišta, što znači da se sud uopće nije upuštao u raspravljanje, a izvodio je dokaze koje nije mogao izvoditi. Na to višestupanjski sudovi nisu obraćali pažnju i nisu postupali u skladu sa zakonom pa smo podnijeli ustavnu žalbu", tvrdi Janković.
Žalbeni sud u Beogradu odbacio je žalbe Štulićevog odvjetnika, koji je pokrenuo postupak protiv izdavačke kuće "Plato" i diskografskih kuća "Komuna" i "Hi-fi" zbog kršenja autorskih prava.
Sličan postupak za utvrđivanje materijalne štete zbog neovlaštenog korištenja diskografije grupe Azra pokrenut je i u Hrvatskoj protiv Croatia Recordsa, bivšeg Jugotona. Štulić je tužio izdavače zbog neovlaštenog izdavanja njegove glazbe iz vremena rada s Azrom, ali i perioda kad je nastupao samostalno, te zbog izdavanja njegovih prijevoda klasičnih djela antičke književnosti na suvremeni srpski jezik.