AI sadržaj u posljednjih je nekoliko godina preplavio internet. Tekstovi, fotografije, videozapisi i zvuk koji su u potpunosti ili djelomično nastali uz pomoć AI alata postali su svakodnevica. Kako raste upotreba umjetne inteligencije, raste i zloupotreba, a mnogima je teško prepoznati što je pravo, a što je fejk.
Poznati fotograf iz Mostara objavio je fotke uz tvrdnju da mu je "Kolinda Grabar-Kitarović poklonila putovanje na Antarktiku". Mnogi ljudi, pa čak ni veliki domaći mediji, nisu prepoznali da se radi o AI fotkama i, očito, lažnoj tvrdnji. Da i vi ne biste nasjedali na fejk sadržaj, evo kako prepoznati je li fotka prava ili AI.
Prije nego što krenete u tehničke detalje, stanite i pogledajte fotku kao cjelinu. Zapitajte se: što točno vidite i koju poruku slika pokušava prenijeti? Što je u prvom planu, a što u pozadini? Tko je objavio fotku i imate li razloga vjerovati tom izvoru? Pomognu i dodatne informacije - gdje je objavljena, uz kakav opis i kome je namijenjena. Kritičko razmišljanje često je prvi i najvažniji korak.
AI se i dalje često spotiče na sitnicama, posebno na rukama, licima i teksturama. Obratite pažnju na nelogičnosti poput viška prstiju, čudnog broja zuba, neprirodnog stapanja tonova kože ili površina koje izgledaju pretjerano glatko. Kvaliteta AI slika stalno napreduje, ali i dalje se događaju greške.
Još jedna česta "slaba točka" je tekst. Natpisi, logotipi i sitna slova na AI slikama znaju biti zbrkani, pogrešno napisani ili potpuno besmisleni.
Jedan od načina da posumnjate jest kad slika izgleda malo predobro. AI vizualima često nedostaju sitne nepravilnosti koje imaju stvarne fotografije, pa sve djeluje kao da je pretjerano uglađeno ili "retuširano". I pozadine znaju odati AI - nekad su čudno pojednostavljene, nekad pretrpane detaljima koji ne "sjedaju" u scenu.
Ako vam oko nije dovoljno, pomozite si alatima kao što su Google Lens, TinEye, InVID-WeVerify i Reality Defender. Takvo obrnuto pretraživanje slika može pokazati gdje se još fotografija pojavljuje. U pravilu će se AI slike pojaviti na manje mjesta nego stvarne, a rijetko će završiti na stranicama vjerodostojnih izvora.
Ako možete, provjerite i metapodatke slike - ponekad otkriju datum, lokaciju ili podatke o uređaju, a katkad i tragove AI alata. Naravno, metapodaci se mogu izbrisati ili promijeniti, pa to nije nepogrešiv dokaz.
Savjeti i alati mogu pomoći, ali vrijedi slušati i vlastiti instinkt. Ako vam se nešto čini čudno ili predobro da bi bilo istinito, često postoji razlog. Najbolje rezultate daje kombinacija hladne analize i onog prvog osjećaja.
Deepfake snimke predstavljaju još jedan veliki izazov. Obratite pažnju na neprirodne pokrete i izraze lica - AI se i dalje muči s finim nijansama ljudskog ponašanja. Nagli trzaji, ukočenost ili čudni prijelazi emocija mogu biti znak da je video lažan.
Što se tiče tekstova, AI ponekad sklapa rečenice koje zvuče uredno, ali su sadržajno prazne ili nelogične. Može i naglo mijenjati ton i stil, a često se ponavlja - iste fraze, iste konstrukcije, isti ritam. Tekst koji djeluje šablonski, bez osobnosti ili pun "popularnih" fraza i žargona, može biti sumnjiv.