Kava odmah iza nafte

MEĐU tekućinama na svjetskom tržištu kava zauzima drugo mjesto odmah iza nafte?!

Statističari su izračunali da kavopijci godišnje ispiju 135 milijuna prostornih metara kave, a to je otprilike ravno količini vodene mase koja u punih pola sata protekne rijekom Missisipi. Od svojih skromnih početaka kada su kavu ispijali poglavice i vračevi afričkih plemena, ta je opojna tekućina postala proizvodom na koji čovječanstvo godišnje utroši nevjerojatnih 12 milijardi američkih dolara (USD). Kada je, prije oko tisuću godina jedan Arapin načinio napitak od zrnaca kave, nitko nije mogao slutiti da će jednoga dana u njemu uživati milijuni ljudi, te da će kava izmijeniti gospodarstva desetine zemalja.

Latinsko joj je ime Coffea arabica. Do 17. stoljeća, arapskom se rječju "kawah", što znači "snaga", nazivala jedna vrsta vina, a otada se upotrebljava za kavu. Iz Afrike, kava se proširila na Tursku, zatim na Europu - najprije se pojavila u Mlecima, onda u Parizu. U naše krajeve stiže krajem 17. stoljeća doznajemo iz Agrovjesnika. U Africi raste samoniklo, najviše u Etiopiji, Kamerunu i Angoli. Zanimljivo je da ima oko 70 različitih vrsta grmova kave - najboljue su dvije vrste: Coffea arabica i Coffea liberica. Kava poboljšava raspoloženje, relaksira, bistri um, ubrzava ritam srca... Najveći izvoznik kave je Brazil koji zadovoljava trećinu svjetskih potreba, pa je tako prema raspoloživim podacima ova velika južnoamerička država 1997. godine na svjetsko tržište lansirala čak 8 milijuna tona kave u zrnu. Slijede Kolumbija, Indonezija, pa Bjelokosna Obala.

Degustatori kave ponašaju se slično degustatorima vina. Oni tijekom degustacije kavu ne piju! Mirišu je, srču, zatim ispljunu! Dobri degustatori tako "na slijepo" mogu odrediti o kojoj je vrsti kave riječ i gdje je proizvedena.