´Da, Napoleon je imao ulogu u povijesti Venecije. Ali imao ju je i Benito Mussolini. Znači li to da i njegov kip trebamo izložiti u muzeju?´, kaže odvjetnik Mario d´Elia, jedan od organizatora suđenja.
Čak 2.5 metra visoka mramorna statua prikazuje Napoleona s imperijalno ispruženom desnom rukom i globusom u lijevoj ruci. Statuu su venecijanski trgovci postavili u Napoleonovu čast na glavnom gradskom trgu jer je grad pretvorio u bescarinsku zonu. Izradio ju je venecijanski skulptor Domenico Banti. Kip je uklonjen kada je Venecija pala pod austrijsku vlast 1814. godine.
Povjesničari nisu imali pojma gdje se statua nalazi dok se lani nije pojavila na akuciji Sothebyja u New Yorku. Kupila ju je kulturna fondacija Venecijanske banke s namjerom da je postavi u gradskom muzeju na Markovu trgu. Ideju je odobrila i gradska uprava.
´Zamislite bi li Francuzi postavili statuu u čast admirala Neslona u pariškom Louvreu?´, zapitao se D´Elia, koji organizacijom suđenje namjerava izazvati bijes javnosti i time prisiliti Grad da odustane od postavljanja statue.
Istina je, kažu zagovornici ideje, da je Napoleon srušio Mletačku Republiku, ali radilo se o arhaičnoj, autoritarnoj državi u kojoj je samo aristiokracija imala prava. Umjesto nje, uveo je moderne ideje poput jednakosti svih građana pred zakonom. Istina je i da su njegovi vojnici opljačkali mnoge umjetnine, ali većina ih je ionako vraćena, a pod njegovom upravom izgrađene su i mnoge gradske strukture koje su unaprijedile život.