ZAMP za 2022. domaćim autorima isplatio 21.9 milijuna eura, evo tko je dobio najviše

Foto: Karlo Klasić/Index/Ivo Cagalj/Robert Anic/Stjepan Banovic/PIXSELL

SLUŽBA ZAMP Hrvatskog društva skladatelja objavila je danas rezultate svog poslovanja za 2022. godinu. Kao najbitniji dio priče istaknuli su da se glazbena scena oporavila i da se, kako kažu, nastavlja oporavljati od pandemijskog udara na džep većine građana, pa tako i glazbenika. 

U prošloj su godini ostvareni ukupni prihodi u iznosu od 165.068.146,63 kune (21.908.308,00 eura), što predstavlja rast od gotovo 38 milijuna kuna (5 milijuna eura), odnosno 29.83 posto u odnosu na proteklu godinu.

U pojedinim segmentima autorskih prava, prednjače koncerti s kojih su autorski prihodi porasli za gotovo 300 posto te priredbe s rastom od 130 posto. Navedeni podaci i službeno potvrđuju da je 2022. općenito rekordna godina po prihodima autora od autorskih prava na koncertima u Hrvatskoj, što je potvrda predviđanja da će ljudi nakon izolacije biti u potrazi za zabavom, bili to koncerti, velika okupljanja ili odlasci u kina.

Nastavak polagane smrti fizičkih medija

S druge strane, očekivan je nastavak trenda pada prodaje fizičkih primjeraka albuma i istovremeni rast prihoda od online i digitalnih prava od 53.9 posto. Prošle je godine prihod u kategoriji "internetski i glazbeni (S)VoD servisi" premašio 12 milijuna kuna (1.61 milijun eura). 

Podaci ne iznenađuju jer s pretpandemijskih dvije tisuće pretplatnika, sada je u Hrvatskoj preko 200 tisuća korisnika nekog od servisa što je, kao što kažu u priopćenju, "tektonski pomak na domaćem digitalnom tržištu". 

O postpandemijskom oporavku svjetske glazbene industrije svjedoči i rast naplate autorskih prava iz inozemstva od 44 posto. Najveći iznosi domaćim autorima stigli su iz Slovenije i Srbije, koje slijede Crna Gora, Austrija te Bosna i Hercegovina.

"Autorska zajednica je očito uspješno preživjela najgore godine i sada s puno razloga optimistično gleda u budućnost", kaže glavni direktor HDS ZAMP-a Nenad Marčec. Naravno, dio koji je uvijek najzanimljiviji čitateljima je vezan za to tko je imao najveće hitove i koji su autori najviše zaradili. Kao i obično, ni ove godine nismo doživjeli previše iznenađenja. 

Trebaš li me u izvedbi Eni Jurišić i Matije Cveka i službeno je najemitiranija pjesma domaćih autora u 2022. godini, po podacima ZAMP-a.

Obradivši ukupno 294.157 djela te preko 17.6 milijuna njihovih izvedbi na koncertima te radijskom i televizijskom eteru, služba ZAMP, uz poslovne rezultate 2022. godine, predstavlja najuspješnije autore i najemitiranije pjesme koje predvodi autorska suradnja Matije Cveka i producenta Zvonimira Husnjaka, poznatijeg kao Z++.

Najemitiraniji bez iznenađenje

Trebaš li me je pjesma koja je provela 20 tjedana na prvom mjestu HR TOP 40 liste singlova, a Cvek je za nju osvojio i Porina i Cesaricu.

"Trebaš li me je definitivno pomaknula moje granice u svakom smislu. Osigurala je predivne potvrde publike i struke, učvrstila moju poziciju kao autora i izvođača te, nadam se, označila jedan period hrvatske pop glazbe. Zahvalan sam pjesmi što je proizašla iz mojih misli, zahvalan sam Eni koja ju je donijela na najposebniji mogući način te Zvonimiru Husnjaku Z++ koji ju je oblikovao uvjerljivo, suvereno i u skladu s vremenom u kojem živimo", izjavio je Matija Cvek.

Na drugom mjestu je posljednja pjesma koju je Parni valjak snimio s Akijem Rahimovskim, Ponovo (autor glazbe i teksta Husein Hasanefendić), odnosno druga je najemitiranija domaća pjesma prošle godine, a na trećem Massimo i njegova izvedba hita Mali krug velikih ljudi autora Ivana Dečaka.

Na listi su još i Detour s Nekad je bilo bolje, Silente i Poljubi me za kraj , Petar Grašo Jel’ ti reka ‘ko?, Refužo Dalmatino, Massimova Zamisli, Neno Belan i Jube moja znaj i još jednom Matija Cvek s pjesmom Ptice.

Od Eda Sheerana do Eda Šarana

Što se pak najuspješnijih autora u Hrvatskoj tiče, iznenađenja nema: Ante Pecotić, Branimir Mihaljević, Husein Hasanefendić Hus, Miro Buljan, Neno Belan, Predrag Martinjak, Tonči i Vjekoslava Huljić, Zdenko Runjić te Zlatan Stipišić Gibonni. 

S obzirom na desetljetne karijere i činjenicu da je riječ o autorima koji rade pjesme za ogroman broj uspješnih izvođača, teško je povjerovati da će se u narednim godinama na listi nešto značajnije promijeniti. 

Najzastupljeniji regionalni autori u domaćem eteru su Dušan Bačić, Edin Šaran, Momčilo Bajagić Bajaga, Nedim Babović i Zlatko Arslanagić.

Pet najpopularnijih inozemnih autora u Hrvatskoj su Bruce Springsteen, Ed Sheeran, Sting, Max Martin te Kevin Richard Parker (Tame Impala). Najemitiranija pjesma inozemnih autora u Hrvatskoj u 2022. bila je Cold Heart Due Lipe i Eltona Johna.

Narodnjaci i zabavnjaci

Što se koncerata tiče, u 2022. najviše su ulaznica prodali Petar Grašo, Dalmatino, Parni valjak, Jelena Rozga i Doris Dragović. U prvih deset naći ćemo još Hladno pivo, Massima, 2Cellos, Thompsona i Bebeka, dok je na 12. mjestu Matija Cvek, a na 14. Severina.

Regionalnu prvu petorku čine Saša Matić, Dino Merlin, Halid Bešlić, Zdravko Čolić i Željko Joksimović, što ponovno dokazuje da Hrvati "ne vole" narodnjake, a što se stranih izvođača tiče, imamo Iron Maiden, Stinga, Andrea Rieua, The Cure i Arctic Monkeyse. Najuspješniji festivali su Ultra, Sea Star, INmusic, Adria Summer Festival i Fusion. 

Drugim riječima i ovogodišnji ZAMP-ov izvještaj nije posebno iznenađenje jer još jednom potvrđuje sve ono što znamo. Dio scene, barem onaj koji ZAMP prati, doživljava spore promjene što se samog sadržaja tiče. Narodnjaci i zabavnjaci uvjerljivo dominiraju ne samo koncertnim dvoranama, već i radijskim eterom.

Matija Cvek i Silente su zapravo jedina nova dva imena, ali u oba slučaja radi se o glazbi koja se savršeno uklapa u srednju struju koja dominira većinom radio postaja u Hrvatskoj, što je očito i referentno za ova izvješća. Sve u svemu, očekivano i bez prevelikih obrata.

Pročitajte više