Foto: CPG
ATOPIJSKI DERMATITIS (ekcem) kronična je alergijska upala kože koja se javlja u ranim godinama djeteta, a traje najčešće do četvrte godine.
Naziv bolesti dolazi od grčke riječi ”atopia”, što u slobodnom prijevodu znači ”neuobičajena pojava”, a u medicinskoj literaturi označava sklonost alergijskim reakcijama. Djeca oboljela od atopijskog dermatitisa sklonija su i drugim alergijskim bolestima kao što su rinitis i astma.
Što ga uzrokuje?
Točan uzrok bolesti je nepoznat, ali se zna da nasljedni faktor igra važnu ulogu u nastajanju ekcema. Smatra se da je oboljenje rezultat povezanog djelovanja nasljednih faktora i okoline, a da ga izazivaju i alergeni poput kućne prašine, perja i nekih supstanci iz hrane.
Kako izgleda?
Radi se o upali kože praćenoj crvenilom, mjehurićima koji vlaže, ali i suhim ljuskicama. Bolest obično počinje krajem drugog ili početkom trećeg mjeseca života ako se radi o djeci koja imaju genetsku sklonost alergijskim reakcijama. Pošto je koža bebe vrlo tanka i prilično vlažna, promjene su izraženije od onih koje se viđaju kod starije djece.
Mališani se češu zbog jakog svraba i tako nastaju povrede - upaljena koža i krastice. Kod starijih beba i male djece, koža je suha, zadebljana, hrapava i prekrivena ljuskicama. Ovakve promjene najčešće se javljaju na pregibu lakta i ispod koljena.
Vrlo je teško odrediti ulogu pojedinih supstanci (alergena) u nastajanju ekcema iako se bolest u početku može povezati s unosom novih vrsta hrane - kravljeg mlijeka, voćnih sokova i drugih namirnica. Ekcem se javlja i kod djece koja isključivo konzumiraju majčino mlijeko, ali su promjene na koži znatno teže i češće kod mališana koji se hrane adaptiranim mlijekom.
Kako se bolest liječi?
Ne postoji određeni lijek kojim se u potpunosti liječi atopijski dermatitis, ali postoji terapija kojom se mogu ublažiti simptomi, prije svega svrab. Boravak na moru tijekom ljeta znatno poboljšava stanje, dok su zimski uvjeti posebno nepovoljni i tada dolazi do pogoršanja.
Također, pretopao ili vlažan zrak uzrokuje pojavu jakog svraba, a pojačano znojenje pogoršava stanje.
U periodu mirovanja ekcema simptomi se mogu ublažiti adekvatnom njegom, ali ako dođe do naglog pogoršanja (naročito jake upale), primjenjuju se posebne kreme s kortikosteroidima namijenjene za lokalnu primjenu.
Prilikom odluke o izboru preparata i dužini terapije treba voditi računa i o jačini lijeka, neželjenim efektima, uzrastu pacijenta, mjestu na koje se nanosi i farmakološkom obliku (krema, mast, gel). Ako se radi o vlažnom stadiju ekcema, dobro je stavljati obloge fiziološke otopine koji će ublažiti svrab.
Ponekad, da bi se spriječila alergijska reakcija, primjenjuju se i lijekovi (antihistaminici) koji djeluju i sedativno, odnosno smiruju dijete pa ono lakše zaspi. Zna se da obje vrste spomenutih lijekova imaju neželjene efekte, pa nije loše opredijeliti se za neku alternativnu metodu liječenja.
U svakom slučaju, dijete mora pregledati doktor nakon čega ćete zajedno pronaći najbolju moguću kombinaciju.
Što još možete učiniti?
- Bebina odjeća ne smije sadržavati umjetna vlakna. Oblačite joj samo pamučnu odjeću.
- Posvetite pažnju bebinoj prehrani i izbacite sve namirnice za koje se zna da su jaki alergeni.
- Pedijatri upozoravaju na činjenicu da prerano uvođenje agruma (limun, narandža, grejpfrut) i voćnih sokova može pogoršati stanje kože, isto kao i prerano uvođenje jaja i kravljeg mlijeka.
- Umjesto sapuna i šampona, koji još više isušuju kožu, za kupanje upotrebljavajte specijalno ulje za kupanje i hidratantne dječje kreme, da bi koža dobila vodu koja joj nedostaje. Takva ulja stavljaju se u kupku, kada je koža dovoljno vlažna. Na taj način vlaga se zadržava u koži, te ona postaje mekša, a iritacija se smanjuje. Isto vrijedi i za stavljanje krema i losiona - nikada ih ne stavljajte na suhu kožu.
- Redovno sijecite djetetu nokte da bi povrede kože zbog češanja bile što manje.