Studija objavljena u časopisu PLOS ONE analizirala je više od pet milijuna poroda između 2004. i 2015. godine te je otkriveno da se 28.5 posto beba rađa između 9 i 16:50 radnim danom, dok se 71.5 posto porođaja dogodilo vikendom ili praznicima između 17 i 8:59.
Unaprijed dogovoreni porođaji carskim rezom činili su 9.2 posto porođaja i većinom su se događali radnim danima između 9 i 11:59. Inducirani porođaji, koji čine više od petine ukupnog broja porođaja, vjerojatniji su oko ponoći utorkom i subotom, kao i u danima koji prethode državnim praznicima. Najmanje porođaja zabilježeno je na Božić i na blagdan Svetog Stjepana.
"Moje dugogodišnje iskustvo pokazalo je da se porođaji bez intervencija najvjerojatnije događaju noću ili u ranim jutarnjim satima. To je možda dio našeg evolucijskog nasljeđa. Naši su preci živjeli u grupama koje su bile aktivne tijekom dana, a noću su odmarali. Dakle, noćni porođaji su majci i novorođenčetu vjerojatno pružali određenu zaštitu", rekao je glavni autor studije dr. Peter Martin.