Odrastanje u kaotičnom okruženju može ostaviti dugotrajne posljedice, ali ne određuje nužno budućnost. Bračna i obiteljska terapeutkinja Merle Yost tvrdi da mnogi ljudi koji su imali teško djetinjstvo s vremenom razviju navike koje im pomažu izgraditi uspješan i ispunjen život. Izdvojila je šest stvari koje, prema njezinu iskustvu, često rade ljudi koji su odrasli u kaotičnim obiteljima, a kasnije postali uspješni.
Dobro poznaju sebe
Yost smatra da je samopromatranje jedan od najvažnijih koraka prema zdravijem životu. "Biti introspektivan znači biti svjestan toga tko ste i kako funkcionirate", navodi terapeutkinja za YourTango. Dodaje da bolje poznavanje sebe otežava drugima da nas definiraju ili naruše naše samopouzdanje.
Znaju što im odgovara, a što ne
Prema Yost, važno je razlikovati vlastite osjećaje, potrebe i odgovornosti od tuđih. "Ako ne znate čiji su osjećaji, energija ili misli koje proživljavate, ne možete jasno znati što vi želite ili trebate učiniti", objašnjava. Ističe da upravo ta sposobnost pomaže u postavljanju zdravih granica.
Njeguju suosjećanje i empatiju
Terapeutkinja smatra da suosjećanje ne znači preuzimati tuđe probleme ili emocije. "Možemo razumjeti kroz što druga osoba prolazi i potvrditi njezino iskustvo, a da se pritom ne izgubimo u njezinim osjećajima", kaže. Takav pristup, tvrdi, koristi objema stranama.
Paze na to da ne izgore
Yost upozorava da ljudi koji ne postavljaju granice lakše dožive iscrpljenost i izgaranje (burnout). "Izgaranje nastaje kada smo preplavljeni tuđim osjećajima i gotovo potpuno izgubimo vlastite granice", piše. Dodaje da bolje razumijevanje vlastitih granica doprinosi većoj produktivnosti i jasnijem razmišljanju.
Ne boje se reći "ne"
Mnogi od djetinjstva uče udovoljavati drugima, zbog čega im je odbijanje teško, smatra Yost. "Riječ 'ne' jedna je od najvažnijih granica i usko je povezana s brigom o sebi, produktivnošću i sretnijim životom", ističe. Dodaje da osjećaj krivnje zbog odbijanja često proizlazi iz obiteljskih obrazaca.
Brinu o sebi
Yost smatra da briga o sebi nije samo povremeni odmor ili šetnja, nego dugoročno razvijanje navika koje štite mentalno zdravlje. "Meditacija može napraviti veliku razliku ako se koristi na pravi način", napominje terapeutkinja. Zaključuje da ljudi koji ulažu u vlastitu dobrobit lakše ostaju smireni, usredotočeni i spremni nositi se sa svakodnevnim izazovima.