Foto: Vladimir Dugandžić / Cropix
DAN NAKON što je i posljednji hrvatski predstavnik ispao iz kontinentalnih natjecanja možemo rezimirati što je donijela nova ljeto-jesen odiseja prvoligaša HNL-a u europskim okvirima.
Hrvatska zatvara kvalitativni razred koji napada 15. mjesto s dva predstavnika u Ligi prvaka
Iako Hrvatska više nema predstavnika, ne može u nastavku sezone nazadovati, jer ima prednost u odnosu na Švedsku i druge više od 4.5 bodova. Reklo bi se da hrvatska nogometna liga sa 22. mjestom zatvara određeni kvalitetni razred koji se proteže od 16.-22. mjesta. Petnaesto mjesto, koje trenutno drži Danska, posljednje je koje daje dva predstavnika u Ligu prvaka. Između Danske i Hrvatske nalaze se Austrija, Izrael, Rumunjska, Češka, Poljska i Bjelorusija, a među njima razlika je svega pet bodova ukupno.
Valja istaknuti kako su hrvatski predstavnici ove sezone ostvarili ukupni koeficijent 4.375, kojim dijele četvrti najbolji rezultat od osamostaljenja (isti je bio u sezonama 2000./2001 te 2001/2002.). Bolji je jedino bio u sezoni 1994./1995 (6.5), kada je Hajduk igrao četvrtfinale Lige prvaka te 1997./1998 (5.1) i 1998./1999. (4.85), kada je Croatia igrala u skupinama LP. Hrvatska nogometna liga bila je u to vrijeme na 13. mjestu u Europi, ispred Turske, Danske, Švicarske, Ukrajine, Belgije, Škotske i drugih. Do 2009. godine uslijedio je veliki pad, Hrvatska se spustila na sramotno 27. mjesto, nakon čega je ponovno uslijedio uzlazni trend.
Neovisno o rezultatima u LP, sve pohvale Dinamu
Što se tiče klupskog koeficijenta, svi hrvatski predstavnici bilježe pomak od 2009. godine. Tada su Slaven, Rijeka i Hajduk dijelili koeficijent 3.466, a koeficijent HNL iznosio je 2.466, što je ujedno bio i najmanji koeficijent koji neki klub iz Hrvatske može nositi, neovisno o prethodnim europskim rezultatima. Danas taj koeficijent iznosi 3.9, koliko bi primjerice nosio Zadar ili Lokomotiva, da se po prvi put u povijesti plasiraju u kontinentalna natjecanja, čime bi po nekim kombinacijama bili nositelji u prva dva pretkola Europa lige.
Danas, četiri sezone kasnije, zahvaljujući vlastitim dobrim nastupima, ali i konstantnim Dinamovim, Modri zauzimaju 75. mjesto sa sjajnim koeficijentom 25.9, Hajduk je 160. s koeficijentom 8.9, čime bi dogodine mogao biti i nositelj u trećem pretkolu Europa lige. Slaven je pak na 218. mjestu s 5.6, dok RNK Split i Rijeka dijele 240. mjesto s koefom 4.9, čime su gotovo sigurno nositelji u prva dva pretkola Europa lige. Dinamo će vrlo vjerojatno i sljedeće sezone, ukoliko osvoji novi naslov prvaka Hrvatske, biti nositelj u svim pretkolima Lige prvaka.
Hrvatski klubovi sve češće nositelji u europskim pretkolima
Da rezimiramo, hrvatski nogomet sasvim sigurno se nalazi u uzlaznoj putanji u posljednje četiri godine, kada govorimo o europskim okvirima. Ukoliko se tradicija ulaska Modrih u Ligi prvaka, odnosno Europa ligu, nastavi i u sljedećih nekoliko godina te Dinamo osvoji pokoji bod u skupini, a pritom jedan od hrvatskih predstavnika ostvari plasman u natjecanje po skupinama Europa lige, HNL ima realne izglede da se u sljedeće četiri godine probije čak na 15. mjesto i osigura dva predstavnika u Ligi prvaka i tri u Europa ligi.
Jednom kada se probije ta barijera, što je Dinamo na klupskom nivou već napravio plasmanima u Ligu prvaka, stvorio bi se izvrstan temelj za budućnost u kojoj bi nastupi hrvatskih klubova u skupinama europskih natjecanjima bili gotovo neupitni.