U Hrvatskoj namješteno 18 utakmica?

Foto: Emica Elvedji / Cropix

KAO što se i očekivalo, jučerašnja objava Europola o 380 namještenih utakmica u Europi brzo je podigla puno prašine i pokrenula val uhićenja, dok mediji i javnost pokušavaju otkriti o kojim se utakmicama radi.

> Mađarski "ofsajd": 50 osoba uhićeno zbog namještanja, sumnjiva utakmica Liverpoola i Debrecena!

> HNS, za sada, nema "dojavu" o namještanju

> Najveći skandal do sada: Istražuje se 380 utakmica, u Engleskoj namješten susret Lige prvaka!


Iz svijeta pristižu novi detalji istrage.

Prema pisanju talijanske "Gazzette dello sport" te vodećih engleskih dnevnih, listova od 380 utakmica koje je naveo Europol, 79 ih je namješteno u Turskoj, 70 u Njemačkoj, 41 u Švicarskog, 32 u Finskoj, 20 u Mađarskoj, 19 u Belgiji, 18 u Hrvatskoj, 16 u Austriji a po sedam u BiH i Sloveniji. 

Mađarski, slovenski i finski predstavnici policije jučer su u Haagu na pozornicu izašli uz čelnika Europola Wainwrighta kada je otkrio svijetu istinu o gotovo 700 sumnjivih utakmica diljem svijeta, od kojih za polovicu imaju dokaze o pokušaju namještanja.

Šapina, "Ofsajd", Širić

Iz HNS-a su jučer potvrdili kako nisu dobili nikakvu informaciju o namještenim utakmicama u HNL-u, ali Hrvatska je već odavno na popisu "rizičnih" zemalja po pitanju namještanja utakmica.

Poznati "kralj namještanja" Ante Šapina sa svojom je skupinom "gastarbajtera" s područja bivše Jugoslavije namjestio preko 200 utakmica širom svijeta. Za dio njih je osuđen, za dio tek čeka presudu, a njegov slučaj otvorio je vrata mnogim kasnijim istragama, pa i ovoj posljednjoj.

I tijekom istrage protiv Šapine spominjao se hrvatski nogomet, a sumnja je više puta padala na zagrebački Dinamo (finalu Kupa 2009., Arsenal, Temišvar...). Afera "Ofsajd" donijela je Hrvatskoj prva uhićenja igrača zbog sudjelovanja u namještanju utakmica, no organizatori su kažnjeni višemjesečnim zatvorskim kaznama.

U prosincu 2011. hrvatski nogomet potresao je najveći skandal. Zbog sumnje u namještanje utakmica uhićeni su čelnici sudačke organizacije Željko Širić i Stjepan Djedović. U tom slučaju radilo se o korupciji, a kladionice nisu imale izravne veze s namještanjem.

Pročitajte više