Foto: Hina, Getty Images/GUliver Image, ijf.hr
OPŠIRNA ANALIZA financijskog poslovanja hrvatskih nogometnih klubova otkriva teško financijskog stanje domaćeg nogometa, kao i vrlo problematičan način financiranja neprofitnih udruga koje sudjeluju u istom natjecanju kao i klubovi koji su već pretvoreni u dionička društva.
Dinamo obavio 906 transfera za 1 milijardu kuna, Hajduk zaradio upola manje
U proteklih 20 godina vodeći klub regije GNK Dinamo odradio je 906 transfera uz neto zaradu veću od milijardu kuna, rezultati su istraživanja koje je objavljeno u Fiscusu, publikaciji Instituta za javne financije.
U razdoblju od sezone 1995./96. do 2015./16. Dinamo je imao 906 kupoprodajnih transakcija pri čemu 449 kupovnih, a 457 prodajnih transfera. 'Modri' su od prodaje zaradili 1,42 milijarde kuna, a na pojačanja potrošili 407 milijuna kuna, pa neto zarada na transferima Dinama u proteklih dvadeset godina iznosi preko milijardu kuna. Hajduk je na transferima zaradio 472 milijuna kuna, a Rijeka 117 milijuna kuna.
Prvoligaši izgubili 122 milijuna kuna u 2014. godini
Autori navode kako su prihodi klubova prve lige u 2014. bili 387 milijuna kuna, što je deset puta više od klubova druge lige. Najveće prihode imao je Dinamo, 120 milijuna kuna, dok je drugoplasirani Hajduk ostvario gotovo upola manje (69). No rashodi promatranih klubova uglavnom su znatno veći od prihoda, iznosili su 508 milijuna kuna, pa su klubovi prve lige ostvarili kumulativni gubitak od gotovo 122 milijuna kuna, a klubovi druge lige oko 4 milijuna kuna.
Dinamo je u 2014. godini bio najveći gubitnik
Pozitivan poslovni rezultat u 2014. godini, posljednjoj s dostupnim podacima, u Prvoj HNL ostvarili su jedino Zagreb, Lokomotiva i Istra 1961. Najveći gubitak (preko 90 milijuna kuna) ostvario je Dinamo.
U klubu su nedavno najavili bolje rezultate za 2015. godinu, a podaci još uvijek nisu javno dostupni. Dinamo je prihodovao veću svotu od međunarodnih institucija zbog plasmana u Ligu prvaka, dok je u 2016. godini najavio prihode od 242 milijuna kuna, te rashodi od 237 milijuna kuna. No, sve su projekcije rađene na osnovu Dinamova plasmana u Ligu prvaka.
Zdravko Mamić je početkom 2015. godine, pak, najavio krizna vremena te privatizaciju kluba jer kao udruga građana ne može duže od tri godine proizvoditi gubitke jer gubi licencu.
Dinamo, Zagreb, Lokomotiva i Slaven Belupo imaju relativno visoke izvanredne prihode – uglavnom od prodaje dugotrajne imovine i ostale nespomenute prihode. Iz financijskih izvještaja nije u potpunosti jasno što obuhvaćaju ostali prihodi, koji su visoki, a financijsko izvještavanje klubova o njima nije transparentno.
Prihodi Dinama su se u 2014. gotovo prepolovili u odnosu na godinu ranije. To smanjenje većim dijelom je rezultat smanjenja prihoda od međunarodnih organizacija. Dinamo je 2013. dobio od UEFA-e gotovo 42 milijuna kuna, a godinu kasnije 23 milijuna kuna. No prihodi od donacija iz proračuna lokalnih jedinica uglavnom su stabilni. To su uglavnom donacije Grada Zagreba u iznosu od 20 milijuna kuna godišnje.
U odnosu na većinu europskih prvoligaša, koji velik dio svojih prihoda ostvaruje prodajom roba i pružanjem usluga, Dinamo gotovo dvostruko više prihoda ostvari od donacija Grada Zagreba.
Dinamo troši koliko i svi prvoligaši i drugoligaši zajedno
Koga stipendiraju Zagrepčani? Dinamo od Grada dobiva 20 milijuna, a donira 16,5 milijuna godišnje
Zanimljivo je da Dinamo iznos od 6,5 mil. kuna godišnje isplaćuje kao tekuće donacije i stipendije, a istovremeno se financira donacijama iz proračuna Grada Zagreba. Dinamo je u 2014. za 86 zaposlenih izdvajao oko 13 mil. kuna. Dinamo je u 2014. imao i oko 10 mil. kuna potraživanja po zajmovima danim građanima i kućanstvima te pravnim osobama. Neobično je da nogometni klub daje takve zajmove, posebno imajući u vidu da dio njegovih izvora financiranja
dolazi iz gradskog proračuna, stoji u analizi.
Bajo i Primorac naglašavaju kako je posebno alarmantan podatak da od 21 kluba obuhvaćenog analizom, 10 klubova (četiri iz prve i šest iz druge lige) ima negativnu vrijednost kapitala. To znači da su obveze veće od ukupne imovine klubova, tj. kada bi se cjelokupna imovina unovčila po knjigovodstvenoj vrijednosti, taj iznos ne bi bio dovoljan za pokriće obveza.
Autori navode kako usporedbom financijske pozicije klubova iz HNL I i II jasno je da se u slučaju Prve HNL radi o profesionalnim klubovima čija ukupna vrijednost igrača iznosi oko 1,3 milijarde kuna. Profesionalnu orijentaciju klubova Prve HNL potvrđuje i struktura igrača koji su često kupljeni u inozemstvu radi ostvarivanja vrhunskih sportskih rezultata i stvaranja poslovnih prihoda.
"Klubovi sve manje predstavljaju javno dobro"
"Takvim poslovanjem klubovi sve manje predstavljaju javno dobro, a opravdano se postavlja pitanje njihova povlaštenog tretmana u smislu ustroja, poreznih pogodnosti i javnih subvencija. Osim što neprofitne organizacije općenito nisu obveznici poreza na dobit, upitan je i porezni tretman transfera igrača od kojih je samo Dinamo u posljednjih dvadeset godina uprihodio gotovo 1,5 milijarde kuna. Prema svim analiziranim pokazateljima, klubovi uglavnom imaju prilično lošu financijsku poziciju.
To dodatno ukazuje na potrebu što hitnije regulacije ovog sektora i uspostavljanja stabilne zakonodavne i institucionalne infrastrukture za njegovu dugoročnu održivost. Potrebno je što prije jasno profilirati status nogometnih klubova i njihov organizacijski ustroj. Za nogometne klubove financirane javnim sredstvima treba propisati konkretne načine i iznose financiranja, ali i namjenu tako prikupljenih financijskih sredstava," zaključuju Bajo i Primorac.
HRVATSKI NOGOMET:
Ukupna vrijednost igrača:
I. HNL: 1,3 milijardi kuna
II. HNL: 154 milijuna kuna
Prosjek po momčadi