U OŽUJKU izlazi knjiga Zeko - biografija Velimira Zajeca autora Sanjina Španovića, koji je kroz godinu dana razgovarao s više od 90 sugovornika iz svih razdoblja karijere jedne od najvećih Dinamovih legendi. Tim ćemo povodom u suradnji s izdavačkom kućom Studio Moderna sljedećih tjedana objavljivati ulomke iz biografije, za čiju se narudžbu zainteresirani mogu predbilježiti na stranici www.zajec5.com.
Nakon što smo prošlog tjedna objavili ulomak o čuvenoj utakmici s Crvenom zvezdom, nastavljamo okršajem protiv Hajduka na Poljudu sljedeći tjedan, u kojem je Zajec postigao svoj jedini gol te sezone na putu do povijesnog naslova 1982. Na današnji dan pada 40. obljetnica tog derbija, koji je Dinamo u Splitu dobio 2:1.
"On je rijetko davao golove, ali eto zabio je kad je bilo najpotrebnije za stišati tu atmosferu i odvesti utakmicu na naš mlin", kazat će Milan Šulentić, bliski prijatelj Velimira Zajec o tom derbiju u Splitu 1982. godine i dodati:
"Pola Zagreba je otišlo za Split, naša tribina je bila puna, to je bilo posebno. To je i dan danas rekord Poljuda, prodano je preko 51.000 ulaznica. Oni su nas čekali nabrijani, ali je Ćiro nabrijao i naše, bili su neprepoznatljivi. Atmosfera je bila skroz naelektrizirana, čak su se Zlatko Vujović i Bračun potukli i dobili crveni karton.
To je Ćirina velika zasluga jer nije dao da idemo dolje opušteno kao prijašnjih godina, već je naglašavao da se moramo potući i ako krenu agresivno na nas da moramo isto tako odgovoriti. Bračunovo postavljanje ostavilo je i Splićane bez odgovora. Svi su sjajno odigrali tu utakmicu, Mlinarić, Deverić koji ih je kod drugog gola sve poslagao na teren pa Bručić koji je Zeki asistirao.
Dan prije je i Zvezda odigrala neodlučeno i nama je bio otvoren put prema naslovu, ali ovdje je trebala pobjeda. Nakon te pobjede sve je bilo lakše, nije nas se više moglo zaustaviti", govori Milan Šulentić.
Zekina uloga na Poljudu bila je taktičko iznenađenje
Velimir Zajec i dalje odbija izdvojiti bilo koju utakmicu, ali kaže da je taj dvomeč sa Zvezdom i Hajdukom definitivno usmjerio sezonu. Tu su, kaže, počeli vjerovati da su blizu trofeja.
"Sa Zvezdom ako ne odigraš onako dobro kako smo mi odigrali i dobiješ, padaš odmah na početku polusezone u drugi plan. I onda ideš i na utakmicu s Hajdukom u skroz drugoj atmosferi. Opet, to što smo razmontirali Zvezdu ne znači nam ništa, ako ne pobijedimo Hajduka.
A Hajduk je imao u momčadi Gudelja, Rožića, braću Vujović. Bili su baš jaka ekipa, brza i iznimno agresivna. Poljud je tog dana bila specijalna svečanost, jer je bila takva atmosfera, najviše prodanih karata ikada. Naših ljudi ko u priči, čak su se i jače čuli od domaćih. Ne možeš tu utakmicu odigrati, a da ne daš sto posto.
Mi smo ušli opet agresivno i na presing. I tu utakmicu i utakmicu protiv Zvezde je svaka lopta koju smo uzeli u početku akcije išla meni. To je bilo taktičko iznenađenje jer sam koristio to da se njima obrana nije još postavila i krenuo bih odmah prolaziti kroz dvojicu igrača. Ta dvojica nespremna nisu znali koji bi išao na mene i ja sam osvajao prostor. To su bili stotinke, ali onda bi kroz pas ili dupli pas ili s loptom u dubinu proigrao naše.
Tog proljeća smo u igri imali baš neke nove principe, igrali smo sjajno jedan s drugim, i Mlinka i Cico i Čera i Bručić. Nisu nas mogli izvagati tako brzo i igrali smo lijepo i lomili ritmom protivnika", govori Zajec.
Zajecova najbolja utakmica sezone, ne samo zbog gola
Srećko Bogdan tu je, kao i ostale utakmice prvenstva, gledao na TV-u iz vojske. "Zato smo i postali prvaci, kad mene nije bilo", našalit će se u razgovoru. "Zajecu je to bila najbolja utakmica u toj sezoni. Ne samo da je dao gol, već je iza radio čuda i zatvorio sve prilaze Vlaku. Imao je nekih sjajnih oduzetih lopti. Baš je bio pravi kapetan i lider tu utakmicu", iskreno će Srećko Bogdan.
I Šulentić i Bogdan i Hohnjec kažu da nakon te utakmice nitko više nije mogao zaustaviti Dinamo u pohodu na naslov prvaka.
"Mislim da je bilo 56.000 ljudi na Poljudu i toliko naših navijača. Ne mogu opisati kako su se te tribine tresle. Nitko više nije mislio ni na 'slučaj Tomić', niti na suce. Nismo se više uopće obazirali na išta. Sva ta konkurencija koju smo pobjeđivali samo nas je ohrabrila iz kola u kolo. Zeko je tu imao veliku ulogu, on je uvijek bio taj koji je zazivao komunikaciju", govori Hohnjec.
Imao je dobar odnos s Ćirom, koji je prihvaćao njegove prijedloge
Legendarni maser Dinama, Josip Čačković, znao je najbolje da je stvorena šampionska atmosfera u Dinamu. Uostalom, okusio je takvu 1967. godine kada je osvojen naslov Kupa velesajamskih gradova pa je stoga među najpozvanijim da usporedi te dvije generacije i njihove lidere u plavom dresu.
Kaže kako je za razliku od prijašnjih sezona kada je Dinamo imao gotovo isti sastav, za naslov prvaka imao Miroslava Ćiru Blaževića. "Ćiro je stvorio jedno povjerenje prema svima svojim radom. Ćiro je odmah vidio da ima jednu dobru generaciju i s tim je išao dalje od svih prethodnika. Zeko je imao dobar odnos s Ćirom i taj odnos je jako dobro utjecao na ostale igrače", kaže Čačković.
Nakon trijumfa u Splitu, u idućih pet kola je u konačnici scenarij bio isti, dakle, ukupno sedam kola zaredom tog proljeća slavio je Dinamo. Protiv Partizana u Beogradu završilo je bez golova.
"Nakon tog Splita, u kojem smo odigrali sjajno, iako rezultat ne pokazuje tu uvjerljivost kao protiv Zvezde, mi smo znali da smo ti koji će slaviti te sezone i samo smo letjeli terenom. Neizvjesne utakmice koje bi prije izgubili sad smo okretali u svoju korist", govori Cerin koji Zajecovu ulogu u toj sezoni vidi prvenstveno u odnosu s Ćirom.
"Oni su se redovno nalazili i dogovarali prije utakmica. Zajec je sigurno puno toga predlagao što je Ćiro prihvaćao", govori Cerin i naglašava da je bio sjajan osjećaj biti dinamovac tog proljeća u Zagrebu.
Koliko su svi u Zagrebu živjeli za Dinamo zbog tih rezultata i kakva je euforija vladala, govori i podatak da bi se na treninzima prve momčadi tog proljeća znalo skupiti i po tri tisuće gledatelja...