HRVATSKA je na međunarodnim natjecanjima u 2025. osvojila ukupno 577 medalja, a 311 ih je stiglo u seniorskoj konkurenciji. Godinu su obilježili Mali kristalni globus Zrinke Ljutić, srebro rukometaša na Svjetskom prvenstvu kojem je Hrvatska bila suorganizator, najučinkovitije kvalifikacije Vatrenih za SP 2026. i dvostruka kruna Rijeke. Uz sve to, niz sportova donio je velike rezultate, od borilačkih disciplina i streljaštva do plivanja, atletike i parasporta.
Nogometna reprezentacija pod vodstvom Zlatka Dalića odradila je najuspješnije kvalifikacije za Svjetsko prvenstvo u svojoj povijesti. Nakon dramatičnog ispadanja u četvrtfinalu Lige nacija od Francuske, Hrvatska je u kvalifikacijskoj skupini upisala sedam pobjeda i jedan remi te osigurala nastup na SP-u u SAD-u, Meksiku i Kanadi 2026. godine. Ždrijeb je Vatrene smjestio u skupinu s Engleskom, Panamom i Ganom, pa se već sada čeka novo ljeto s velikim utakmicama.
U domaćem nogometu promijenio se vrh. Poslije dugog niza Dinamove dominacije dvostruku krunu uzela je Rijeka. Naslov prvaka Riječani su u završnici osigurali boljim međusobnim omjerom s Dinamom, a sezonu su zaključili osvajanjem Kupa nakon finala protiv Slaven Belupa.
Zrinka Ljutić ostvarila je najveći uspjeh karijere osvajanjem Malog kristalnog globusa u slalomu, kao ukupna pobjednica Svjetskog kupa u toj disciplini. Do trofeja je došla pobjedama u Semmeringu, Kranjskoj Gori i Courchevelu, a sezonu je zaključila na finalu u američkom Sun Valleyju. Time se priključila Janici i Ivici Kosteliću kao hrvatskim osvajačima globusa.
Njezin rezultat nije bio važan samo zbog pojedinačnog trofeja, nego i kao poruka da hrvatsko skijanje i dalje može izbaciti vrhunske sportaše. Ljutić je zasluženo proglašena najboljom sportašicom Hrvatske u izborima Sportskih novosti i Hrvatskog olimpijskog odbora.
Početak godine donio je veliku rukometnu priču na domaćem terenu. Hrvatska je, zajedno s Danskom i Norveškom, organizirala Svjetsko prvenstvo za rukometaše, a atmosfera s tribina gurala je reprezentaciju sve do finala. U završnici turnira Danska je u Oslu bila jača, ali osvojeno srebro ostalo je kao rezultat koji se pamti.
Turnir je bio obilježen i oproštajem kapetana Domagoja Duvnjaka od reprezentacije te velikom proslavom na Trgu bana Jelačića. Kao završna potvrda tog niza, rukometna reprezentacija proglašena je najboljom momčadi godine.
U džudu je Lara Cvjetko uzela srebro na Svjetskom prvenstvu u Budimpešti i time potvrdila da pripada svjetskom vrhu. U karateu su se nastavili rezultati na najvišoj razini: Ema Sgardelli obranila je naslov europske prvakinje, dok je Ivan Kvesić osvojio europsko zlato i svjetsku broncu. Njegov brat Anđelo također je osvajao medalje, pa su se Kvesići još jednom nametnuli kao najuspješnija sportska braća.
U boksu je Gabrijel Veočić stigao do bronce na Svjetskom prvenstvu u Liverpoolu, što je prva svjetska medalja za hrvatski boks nakon 20 godina. Hrvanje je dobilo svjetsku broncu zahvaljujući Karlu Kodriću u Zagrebu, a Ivanu Hukleku je retroaktivno dodijeljena olimpijska bronca iz Tokija. Taekwondo se upisao medaljom Matije Črepa, koji je osvojio broncu na Svjetskom prvenstvu u Kini.
Veslanje je u 2025. dobilo novu posadu u četvercu bez kormilara, u kojem su braći Sinković priključena braća Lončarić. Već na prvom zajedničkom nastupu na Europskom prvenstvu osvojili su srebro. U badmintonu je ispisana povijest zahvaljujući Ariji Dinati, koji je uzeo broncu na Europskom prvenstvu, prvu veliku medalju za hrvatski badminton.
U parasportu je stiglo pregršt medalja, a posebno su istaknuti gluhi rukometaši koji su na Igrama gluhih u Tokiju osvojili šesto olimpijsko zlato.
Plivanje je dobilo novo ime u prvom planu kroz rezultat Jere Hribara. Na Europskom prvenstvu u 25-metarskim bazenima u Poljskoj 21-godišnjak je osvojio zlato na 50 metara slobodno, srebro na 100 metara slobodno te broncu u štafeti.
U streljaštvu je trojac Josip i Anton Glasnović te Giovanni Cernogoraz osvojio momčadsko svjetsko zlato u trapu. Josip Glasnović je toj priči dodao i pojedinačno svjetsko zlato.
Muška vaterpolska reprezentacija na Svjetskom prvenstvu u Singapuru završila je na petom mjestu. Nakon tri pobjede u skupini, Barakude su u četvrtfinalu ispale od Mađarske. Ženska reprezentacija je na svom prvom nastupu na svjetskoj smotri zauzela 13. mjesto.
U hrvatskom klupskom vaterpolu Jadran je osvojio naslov prvaka treću sezonu zaredom, dok je Mladost uzvratila osvajanjem Kupa Hrvatske.
Memorijal Borisa Hanžekovića ove je godine pomaknut na kraj svibnja. Sandra Elkasević ponovno je bila najuspješnija hrvatska predstavnica i slavila je hicem od 65.03 metra, što joj je bila 12. pobjeda na zagrebačkom mitingu. U muškoj konkurenciji pobijedio je Slovenac Kristjan Čeh, koji je bacio 72.34 metra.
Na Svjetskom prvenstvu u Tokiju Elkasević je ostvarila najbolji rezultat među osmero hrvatskih predstavnika i završila peta. Marino Bloudek postavio je novi hrvatski rekord na 800 metara s vremenom 1:44.01 te se probio do polufinala. Hrvatsku su na SP-u predstavljali i Marija Tolj, Roko Farkaš, Filip Pravdica, Matija Gregurić, Sara Kolak i Veronika Drljačić.
Deseto izdanje CRO Racea okupilo je rekordnih šest WorldTour momčadi, a ukupnu pobjedu drugu godinu zaredom odnio je Amerikanac Brandon McNulty. Francuz Paul Magnier dobio je četiri od šest etapa i time postao rekorder po broju etapnih pobjeda. Utrka je od iduće godine uvrštena u ProSeries kategoriju, što bi trebalo donijeti još jaču konkurenciju.