Foto: Guliver Image/Getty Images
SUDAC Stanko Grbavac ponovno je dospio u središte medijske pažnje nakon što je pritvorio četvoricu navijača zbog izazivanja nereda na stadionu Geoffroy Guichard u Saint Etienneu na utakmici Europskog nogometnog prvenstva između Hrvatske i Češke.
U svom rješenju zapisao je kako su nanijeli veliku štetu HNS-u i međunarodnom ugledu RH, osvrnuo na nezakonite metode, linč ulice, anarhiju, negiranje pravnih institucija RH, želju za mijenjanjem legalno izabranih djelatnika Nogometnog saveza, upornost, odlučnost, fanatizam...
Grbavac nije htio politiku u svoju butigu, a trebao je istražiti Kutlu, Pašalića i Krpinu
Dugogodišnjem šefu splitske istrage "svjetla reflektora" nisu novost, prvi put je dobio značajni prostor u medijima prije 15-ak godina u doba kada je odlučivao hoće li pokrenuti istragu protiv osumnjičenih za prejeftinu prodaju Slobodne Dalmacije Miroslavu Kutli.
Ispao je problem sa ispitivanjem Frane Mitrovića, direktora Splitske banke, koji je htio govoriti o tome kako su ga HDZ-ovci Ivić Pašalić i Drago Krpina pritisli da dionice Slobodne proda Miroslavu Kutli 1993. godine. Ili Kutle ili nema ništa od sanacije banke, htio je Mitrović pojasniti, no Grbavac je zauzeo stav da "neće politiku u svoju butigu", odnosno, kancelariju. Time je zapravo pokopao slučaj jer u ovom slučaju politika je bila sastavni dio inkriminirajuće radnje.
Mitrović se bunio da mu je onemogućeno da iznese obranu, tužitelj Nikša Wagner o tome sastavio bilješku, a priča je dospjela u medijski prostor.
Neki su bili skloni zaključiti kako se Grbavac revanšira svojim političkim patronima, no u konačnici o prvoj privatizaciji presudio je Vrhovni sud konstatacijom da su osumnjičenici, među njima i Krpina i Pašalić, u to doba glavni tajnik HDZ-a, postupali u državnom interesu. Rješenje Vrhovnog suda dalo je Grbavcu za pravo kada nije htio otvoriti istragu, no mnogi su se tada upitali u kolikoj je mjeri sudska vlast neovisna o izvršnoj.
Nema sumnje da je i ovaj slučaj utjecao na izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima je funkcija istražnog suca svedena na odlučivanje o istražnom zatvoru, dok je sama istraga prepuštena Državnom odvjetništvu.
Privođenje Josipa Jovića
2005. godine u splitski sud je doveden novinar Josip Jović. Dok je sudac Neven Cambi rješavao formalnosti oko njegove isporuke u Haag zbog postupka za odavanje tajnog identiteta i iskaza zaštićenog svjedoka u slučaju Tihomira Blaškića, društvo je Joviću pravio upravo Stanko Grbavac.
Nije uobičajeno, no nije tajna da Grbavac ne robuje formalnostima te da politički pripada desnom centru, dakle, prostoru u koji spada i kolumnist Jović, kojeg se Haag dohvatio jer je u doba objave članka 2000. godine bio glavni urednik Slobodne Dalmacije, dakle, iste one medijske kuće čiju privatizaciju Grbavac nije htio istražiti zbog akutne alergije na politiku.
Medije razljutio jer nije htio pritvoriti osumnjičenog za spolno zlostavljanje sina, pokazalo se da je bio u pravu
Koncem 2010. godine opet mediji lupaju po sucu Grbavcu. Skandal. Nije htio pritvoriti oca osumnjičenog za spolno zlostavljanje sedmogodišnjeg sina. Pokazalo se na kraju da je bio u pravu jer je Državno odvjetništvo za koji mjesec obustavilo postupak nakon što su psiholozi utvrdili da dijete fantazira i lažno optužuje oca. Grbavac nije htio odgovarati na medijske prozivke.
Potrebno je reći da sve odluke istražnih sudaca, pa tako i Grbavca, prolaze žalbeni test kod izvanraspravnog vijeća ili Vrhovnog suda. Bilo je tako u slučaju Slobodne Dalmacije, ali i u slučaju osumnjičenika dovedenog prije tri godine pred Grbavca zbog sumnje u seksualno iskorištavanje maloljetnih susjeda. Prijavili su ga za pet kaznenih djela, no Grbavac nije smatrao da je pritvor nužan, već se zadovoljio zabranom kontaktiranja oštećenica unatoč tome što osumnjičeni i žrtve žive u istoj zgradi.
Vijeće je odlučilo o žalbama nakon osam dana potvrdivši odluku suca Grbavca zaključivši kako osumnjičeni u tom razdoblju nije prekršio mjeru opreza, a naveli su i kako će baka s više pozornosti skrbiti o svojim unukama.
Dosad je navijače puštao: Teže im pada zabrana odlaska na utakmice, nego zatvor
Sudac Grbavac i ranije se susretao sa navijačima osumnjičenim za nasilje. U pravilu nije bio sklon određivanju pritvora već zabrani posjećivanja utakmica. Indexu je pojasnio da navijačima teže pada takva zabrana nego mjesec dana istražnog zatvora. Bilo je tako u slučaju Dubrovčanina privedenog u travnju ove godine zbog napada navijača Hajduka na automobil sa BBB-ovcima na autocesti u Zagvozdu.
U ožujku prošle godine na slobodu je pustio trojicu navijača Hajduka osumnjičenih za napad na policiju i izazivanje nereda nakon derbija u Splitu. Grbavac pritvor nije htio odrediti jer je smatrao da nema nikakvih dokaza da bi osumnjičenici počinili kaznena djela za koja ih terete. U pitanju je bio sukob sa snagama reda kod Kineskog zida, policija je pod kišom kamenja napustila plato i ostavila nekoliko službenih vozila na milost i nemilost. Jednoj Škodi izgorjela je unutrašnjost.
12 i pol tisuća eura naknade oštećenoj koju sud i policija nisu shvatili ozbiljno
Sucu Grbavcu navijači iz Saint Etiennea nisu prvi kontakt sa Francuskom. Prije četiri godine dospio je, naime, i do Europskog suda za ljudska prava koji je prihvatio tužbu D. J. koja je u ljeto 2007. godine prijavila za silovanje kolegu sa turističkog broda. Sud u Strasbourgu zaključio je da su policija, sud i Državno odvjetništvo tijekom istrage počinili pogreške te su oštećenoj odredili naknadu od 12 i pol tisuća eura. Konstatirane su povrede članka 3. i članka 8. Konvencije o ljudskim pravima.
Sud je naveo da policija nije obavila očevid na mjestu događaja, niti uzela izjavu oštećene, kao što nisu izuzeli njenu, a ni odjeću osumnjičenog. Doveli su u pitanje nepristranost suca Grbavca, ali i šutnju Državnog odvjetništva na zahtjev za njegovim izuzećem. Svi nabrojeni nedostaci uočeni tijekom istrage pokazali su pasivni pristup naporima da se osigura provjera navoda oštećene da je silovana, zaključeno je u presudi Europskog suda.
Grbavac se začudio odlukom suda u Strasbourgu. Indexu je kazao kako je sama oštećenica odustala od kaznenog progona. Drži da je propust napravio onaj koji je zastupao RH pred Europskim sudom jer nije predstavio sve činjenice.
U tom slučaju Grbavac nije htio pokrenuti istragu. Zaključio je kako je oštećenica bila pijana te da ni u jednom trenutku nije ostala nasamo sa osumnjičenim. Što se njega tiče, silovanja nije bilo. Državno odvjetništvo odustalo je ubrzo od slučaja zbog manjka dokaza. Progon je preuzela oštećena, no nakon što joj je otkazala odvjetnica, nije uspjela naći drugog zastupnika.