2012. - Godina ratova i nasilja, ali bez velikih prevrata

Foto: AFP

NA SAMOM početku nove 2013. godine donosimo vam pregled najznačajnijih događaja u svijetu o kojima smo pisali tijekom godine koja je iza nas. Iako nije bilo globalnih povijesnih prevrata poput Arapskog proljeća godine ranije, ni 2012. nije nedostajalo zanimljivosti.

Rat u Siriji: Snage Bašara al-Asada pomalo posustaju

Čitavu godinu obilježio je rat pobunjenika i vojske sirijskog predsjednika Bašara al-Asada. I dok zapadni mediji svim silama napadaju Asadove postupke, više snimki i svjedočanstava pokazali su da ni pobunjenici ne biraju sredstva, a u tome ih svesrdno podržavaju zapadne velesile. U nasilju je koje traje gotovo dvije godine poginulo je, prema procjenama, preko 40 tisuća ljudi. Početkom studenoga u egzilu je formirana široka sirijska opozicijska koalicija koju je dosad stotinjak zemalja priznalo kao legitimnu sirijsku vlast. Snage predsjednika Bašara al-Asada polako posustaju.

U listopadu su se zaoštrili odnosi Sirije i Turske nakon što su sirijske granate pale na turski teritorij. Turska je izvela više osvetničkih napada usmjerenih na snage sirijskoga predsjednika Bašara al-Asada, posebice nakon što je jedna granata usmrtila petero turskih civila uz granicu.

Havarija Coste Concordije

Godina je počela tragedijom u susjednoj nam Italiji, havarijom kruzera Coste Concordije 13. siječnja. 30 ljudi je poginulo, za tijelima još dvoje se traga, ali se vjeruje da su i oni izgubili živote, a 64 je ozlijeđenih. Na brodu je bilo i hrvatskih građana.

U istome mjesecu EU se pridružila zemljama koje su nametnule sankcije Iranu. 23. siječnja donesena je odluka o naftnom embargu na Iran, ali i zamrzavanje imovine Iranske centrale banke u zemljama EU-a. Iran je sljedećega mjeseca odgovorio smanjenjem prodaje nafte Velikoj Britaniji i Francuskoj, koje su još ranije gotovo prekinule naftnu suradnju s Iranom, dok je EU upola smanjila uvoz nafte iz te bliskoistočne zemlje.

Početkom 2012. serija prosvjeda i nemira zahvatila je Afganistan, a uzrok je bila snimka američkih vojnika koji spaljuju Kuran. U prosvjedima je stradala najmanje 41 osoba, a ozlijeđeno je čak 270 ljudi.

Putin i Medvjedev zamijenili mjesta

U ožujku su održani predsjednički izbori u Rusiji na kojima je, očekivano, pobijedio dotadašnji premijer, ranije također predsjednik, Vladimir Putin, koji se s kolegom Dmitrijem Medvjedovim strateški zamijenio za poziciju. Pobijedio je sa 63,64 posto glasova, a opozicija se žalila na brojne nepravilnosti.

Sud u Kairu proglasio je krivim bivšeg egipatskog predsjednika Hosnija Mubaraka za sudjelovanje u ubojstvima oko 850 prosvjednika tijekom nemira i državnog udara 2011. godine. Osuđen je na doživotni zatvor.

U lipnju je predstavnik Muslimanskoga bratstva Mohamed Mursi s 51,7 posto glasova postao novim egipatskim predsjednikom. Ubrzo su uslijedile kontroverze, a 22. studenoga je donio dekret kojim si je osigurao gotovo neograničene ovlasti. Uslijedili su žestoki prosvjedi pa je nekoliko tjedana kasnije odbacio neke odredbe iz spornog dekreta. U prosincu je izglasan i ustav koji su mnogo ocijenili kao nazadan, s obzirom na to da će se njime Egipat naći pod snažnijim utjecajem islama.

Joker iz Colorada pobio tucet ljudi u kinu

20. srpnja poremećeni 24-godišnji James Holmes je u kinu, u gradu Aurora u američkoj saveznoj državi Colorado, tijekom ponoćne premijere najnovijeg filma o Batmanu ubio 12 ljudi i ranio 58. Policiji se predstavio kao negativac iz filma - Joker. Užasavajuća činjenica je ta da je čitav pothvat pomno planirao pa je tako i u svome stanu policajcima postavio niz eksplozivnih zamki koje su, nasreću, uspjeli izbjeći.

11. rujna dogodio se tragični događaj u Pakistanu. U najvećim nesrećama na radnim mjestima u toj zemlji poginulo je ukupno 315 ljudi, a ozlijeđeno više od 350. Nesreće su se dogodile istoga dana kada se u gradu Karachiju zapalila tvornica tekstila, a u Lahoreu tvornica cipela.

Istoga dana došlo je do velikog i kobnog diplomatskog incidenta u Libiji. Naoružana skupina napala je američku diplomatsku misiju u Bengaziju, poginulo je četvero ljudi, a među njima i američki ambasador u Libiji J. Christopher Stevens. Još desetero ljudi je ozlijeđeno.

Teško ranjena 15-godišnja pakistanska junakinja

Početkom listopada talibani su teško ranili 15-godišnju pakistansku junakinju Malalu Yousafzai. Pogođena je u glavu i vrat kada je napadač pucao na školski autobus u koji je ulazila. Talibani su je odlučili napasti jer je "promicala sekularizaciju". Malala Yousafzai imala je svega 11 godina kada je počela pisati dnevnik, dvije godine nakon što su talibani zauzeli njen grad i naredili da se zatvore škole za djevojčice.

Pod pseudonimom Gul Makai pisala je o patnji pod vlašću militanata. Njezin identitet objavljen je nakon što su talibani protjerani s tog područja pa je kasnije primila i državno odličje za hrabrost te je nominirana za međunarodnu dječju nagradu za mir. Više od svega bori se za pravo na obrazovanje ženske djece. Malala je nakon napada prebačena na liječenje u Veliku Britaniju gdje se dobro oporavila. U međuvremenu je pokrenuta online peticija kojem se traži njezina nominacija za Nobelovu nagradu za mir, a potpisalo ju je preko 245 tisuća ljudi.

Europska unija dobila Nobelovu nagradu za mir

12. listopada objavljeno je da je ovogodišnja dobitnica Nobelove nagrade za mir - Europska unija. Čelnik Odbora za dodjelu Nobelove nagrade i glavni tajnik Vijeća Europe Thorbjoern Jagland rekao je da  "EU i njezini prethodnici već šest desetljeća doprinose promidžbi mira, pomirenja, demokracije i ljudskih prava u Europi". Odluka je odmah proglašena kontroverznom i političkom jer se EU danas suočava s velikom ekonomskom krizom i grca u dugovima, a nagradu su brojni analitičari protumačili kao poticaj za jedinstvo i daljnji oporavak te međunarodne zajednice.

Nova eskalacija sukoba u Gazi, UN donio povijesnu odluku i dodijelio poseban status Palestini

Dugogodišnji sukob Izraela i Palestine ponovno je eskalirao krajem listopada i u studenome. Izrael je opet napao Gazu, a iz Palestine mu je, iako ne istom mjerom, uzvratio Hamas. Broj žrtava prešao je 150, a žrtve su bili većinom Palestinci, iako je Izrael putem naklonjenih zapadnih medija pokušao sebe prikazati nešto većom žrtvom u tom najnovijem teritorijalnom sukobu. Veliki korak za Palestinu bilo je posebno priznanje od strane UN-a krajem studenoga. Iako Palestina nije postala članom te najveće međunarodne organizacije, UN joj je dodijelio poseban status promatrača, ekvivalentan onome koji ima Vatikan. Potez je popraćen prosvjedom Izraela i njezinog saveznika SAD-a.

Slijede dva važna događaja iz Amerike. Prvi je "superoluja" Sandy koja je krajem listopada u više zemalja Latinske Amerike i SAD-u odnijela ukupno dvjestotinjak života. SAD je neko vrijeme bio poplavljen i potpuno paraliziran, a tisuće kućanstava su i tjednima nakon razornog uragana bile bez električne energije. Šteta se broji u desecima milijardi dolara.

Obama opet predsjednik SAD-a

Međutim, Sandy i njezine posljedice nisu spriječile reizbor demokratskog kandidata Baracka Obame na čelo najutjecajnije svjetske države. 6. studenoga održani su izbori u SAD-u, a u završnici su se borili dotadašnji predsjednik Barack Obama i konzervativni republikanski kandidat Mitt Romney. U posljednjim debatama Obama se bolje snašao, posebice govoreći o vanjskoj politici u kojoj je Romney imao očite šupljine u znanju. Duga i zamorna predsjednička kampanja bila je najskuplja u povijesti SAD-a te je i Obamu i Romneyja koštala više od milijardu dolara.

I sljedeći događaj koji ćemo spomenuti dogodio se u SAD-u. U gradiću Newtownu u saveznoj državi Connecticut mladi je i poremećeni napadač Adam Lanza najprije ubio svoju majku, a zatim došao u osnovnu školu gdje je ubio 20 djece od 5-7 godina te osam odraslih zaposlenika škole. Na kraju je ubio i sebe. Tragedija je potresla SAD, ali i čitav svijet, s obzirom na to da se radi o nedužnoj djeci.

Krajem ove godine pogoršalo se stanje karizmatičnog predsjednika Venezuele Huga Chaveza. Nakon što mu je u prvoj polovici prosinca četvrti put operiran tumor, uslijedile su komplikacije, a i sama operacija je bila vrlo teška. Pred sam kraj godine potpredsjednik je rekao da je Chavezovo stanje teško, a ministar informacija odgodio novogodišnji koncert i zamolio narod da moli za svog predsjednika.

Članak ćemo završiti (lažnim) smakom svijeta predviđenim za 21. prosinca koji je nekoliko dana punio novinske stupce skrećući pozornost s konkretnijih i važnijih tema. Maje očito nisu bile u pravu ili su pogrešno interpretirane pa smo preživjeli još jedan Armagedon. S nadom da nas čeka razdoblje s manje nasilja, nemira i ratova, a više inspirirajućih događaja i osoba poput malene Malale Yousafzai, ušli smo u 2013. godinu.

Pročitajte više