Foto: Hina
"NA TEMELJU rezultata provedenog kriminalističkog istraživanja i analizom prikupljene dokumentacije, utvrđeno je kako u postupanju ministra financija Slavka Linića, a niti drugih osoba koje su sudjelovale u postupku sklapanja predstečajne nagodbe, nisu ostvarena obilježja kaznenih djela za koja se progoni po službenoj dužnosti, niti je provedbom postupka navedene predstečajne nagodbe oštećen proračun Republike Hrvatske", stajalo je u priopćenju USKOK-a oko dovršetka kriminalističkog istraživanja u predmetu Spačva.
Prema kronologiji događaja, dokumentima iz Predstečajne nagodbe, optužbama Porezne uprave na račun Linića i optužbama Slavka Linića na račun Porezne uprave te na kraju i obrazloženju USKOK-a istraga bi u slučaju afere Spačva također bila okončana na isti način i da je sporno zemljište procijenjeno na svega 6 milijuna kuna, a ne 33 milijuna kuna jer se sve radilo po zakonu!? Onom predstečajnom.
No, krenimo redom.
I Linić i Porezna uprava prijavili nezakonitosti
U predstečajnoj nagodbi Spačve bilo je sporno što je Ministarstvo financija kupilo zemljište te posrnule tvrtke za više od 33 milijuna kuna. To isto zemljište Porezna uprava u Vinkovcima procijenila je na svega 6 milijuna kuna, a istu procjenu radili su i procjenitelji iz Erste nekretnina kada su spornu zemljišnu česticu još u svibnju 2011. godine procijenili na svega 6,3 milijuna kuna.
Dogovorom tadašnjeg ministra financija Linića i tadašnje ravnateljice Porezne uprave Nade Čavlović Smiljanec rađena je i četvrta procjena koja je iznosila 28 milijuna kuna. Ta procjena bila je za pet milijuna kuna niža od iznosa u predstečajnoj nagodbi i za 22 milijuna više od procjene Porezne uprave.
Porezna uprava tvrdila da je došlo do nezakonitosti u slučaju Spačve i za to optuživala Linića. Da je došlo do nezakonitosti tvrdio i sam Linić u svojoj promemoriji objavljenoj na stranicama Ministarstva financija, a za to to je optuživao Poreznu upravu.
Po USKOKU nitko nije u pravu jer štete zapravo - nema!
USKOK: Proračun nije oštećen
USKOK u svom priopćenju tvrdi da je procjena od 33 milijuna kuna koja je četiri puta veća od one Porezne uprave i Erstea zapravo i pet milijuna kuna veća od posljednje procjene prihvaćena na zakonit način. No, evidentno je da je postojao i dalje postoji nesrazmjer u procjenama.
Prva je nesrazmjer u izračunima oko procjene zemljišta primijetila tadašnja šefica Porezne uprave Nada Čavlović Smiljanec koja je o tome obavijestila premijera Zorana Milanovića. Premijer je tada od Linića zahtijevao objašnjenje za slučaj Spačva, no Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po cijeni od 33,58 milijuna kuna.
Procjenitelji iz Erste nekretnina u svibnju 2011. godine procijenili su sporno zemljište na 6,3 milijuna kuna.
Prema uvjetima iz predstečajne nagodbe, Spačva je s "Linićevim" milijunima od oranica prebila dug s Ministarstvom financija, a s iznosom od 4 i pol milijuna prebijen je dug s tvrtkom kćeri Česmom. Ostatak koji je iznosio više od osam milijuna kuna iskorišten je za podmirenje ostalih dugova.
Milanović: Potpisan je ugovor koji je nepovoljan za Hrvatsku
Linić se dva mjeseca nije očitovao na njegov zahtjev da objasni zašto je zemljište Spačve država preuzela po tako visokoj cijeni. Upravo je to bio glavni razlog za njegovu smjenu s čela ministarstva. Premijer Milanović 6. je svibnja prošle godine, na posebnoj konferenciji za novinare objasnio kako je nestalo povjerenje između njega i Linića i to baš u slučaju Spačve.
"Greška se može dogoditi, ali onda očekujem da se utvrde odgovorni za to, koji su ministra, to sam uvjeren, doveli u zabludu da potpiše ugovor koji nije dobar za Republiku Hrvatsku", rekao je tada Milanović o spornom slučaju.
Kao što smo naglasili u uvodu, USKOK danas tvrdi da je potpisani ugovor zakonit. Je li on dobar za Hrvatsku nije posao USKOK-a.
No, vratimo se na kronologiju afere Spačva. Nakon okončane predstečajne nagodbe, Quaestus fond Borislava Škegre postao većinski vlasnik Spačve, no činjenica je da su u toj predstečajnoj nagodbi izigrani radnici tvrtke kćeri bjelovarske Česme.
Linićev prijatelj Kalem na kraju priče
Vinkovačka Spačva vješto ih je izbjegla u predstečajnoj nagodbi jer ih je direktor Dario Puljiz s temeljnim kapitalom od dvadeset tisuća kuna davno prebacio u tvrtku Česma SP koja osim radnika ništa drugo nije ni imala već je Spačvi plaćala najam bjelovarskih pogona i strojeva.
U procesu predstečajne nagodbe nekretnine i pokretnine Česme SP pripale su Hrvatskim šumama koje su odbile jedinu ponudu za zakup i nastavak proizvodnje. Nakon prosvjeda radnika njih stotinu završilo je na Zavodu za zapošljavanje.
Tvrtku Česma, "očišćenu" od radnika preuzima Linićev najbolji prijatelj Jozo Kalem i to po povoljnim uvjetima za 70 milijuna kuna. Kalem, odnosno njegova tvrtka Tehnodrvo obvezala se platiti za Česmu 20 milijuna kuna odmah, dok će ostatak od 50 milijuna kuna platiti nakon dvogodišnjeg grace perioda. Naime, sljedećih deset godina uplaćivat će u ratama od po pet milijuna kuna kako bi nakon 12 godina isplatio punu cijenu od 70 milijuna kuna. Hrvatske Šume zauzvrat su se obvezale godišnje novom vlasniku isporučiti 40 tisuća kubika drveta.
Poznato je kako su Kalem i Linić dobri prijatelji koji ljeti jedre jahtom po Jadranu a zimi se zabavljaju u Dubaiju. No, USKOK i DORH bave se Kalemom u drugim slučajevima.
Za Linića za sve je kriva Nada Čavlović Smiljanec
Valja na kraju naglasiti i da je Linić zahtijevao istragu jer je tvrdio da je u slučaju Spačve nastala šteta i to nakon što je završena predstečajna nagodba.
Linićeva "promemorija slučaja Spačva" objavljena na stranicama Ministarstva financija
Javno je optužio tadašnju šeficu Porezne Uprave Nadu Čavlović Smiljanec kako je u slučaju Spačve radila nezakonito. Linić je tvrdio da procjena zemljišta Spačve nije provedena na temelju zakonskih propisa, te da su se koristili lažni podaci kao i da se djelatnici Porezne uprave nisu držali procjena ovlaštenih sudskih vještaka. Linić je tvrdio i da je Porezna uprava zanemarivala Vladine odluke oko procjene zemljišta.
Prema USKOK-u ni tu nisu pronađene nezakonitosti.