Foto: FAH
CIJENE nafte proteklih šest mjeseci neprestano padaju i prema mišljenju analitičara taj trend nastavit će se i dalje. Razlozi za to naočigled su tipično ekonomski- ponuda je veća od potražnje, no u pozadini, moguće, kriju se geopolitički razlozi. Istražili smo koji.
Najveći gubitnik je Rusija
Zemlje OPEC-a nastavljaju proizvodnju nafte po ranije utvrđenim kvotama ili čak većim, a uvoz nafte u SAD je smanjen. Istovremeno, potražnja za naftom pada i zbog krize u Europi te sporijeg gospodarskog oporavka u europskim zemljama i u Aziji. Nakon šest mjeseci uzastopnog pada cijena, barel nafte danas jer na razini 40 posto vrijednosti koju je imao sredinom prošle godine. Cijene padaju uslijed velike ponude i male potražnje, no u pozadini ekonomskih nagađa se o geopolitičkim razlozima..
Igra je počela zbog geopolitičkih ciljeva
"Ukoliko cijene nafte ostanu na razini 45 dolara, Rusija će početi gubiti po stotinjak milijardi kuna godišnje u prihodu u odnosu na to da su cijene ostale na sto dolara", rekao je Dekanić. Gubitnici su i drugi veliki izvoznici poput Venezuele i Irana čija gospodarstva ovise o tom novcu, dok će Saudijska Arabija prebroditi krizu, kaže Dekanić.
"Saudijska Arabija to može izdržati zbog svojih ranijih akumuliranih financijskih viškova i prisutstva na tržištu kapitala, tako da ona može izdržati i godinu dana niskih cijena, s time da bi u tih godinu dana mnogi koji su danas konkurenti u pogledu kao proizvođači morali izaći s tržišta. Iz toga se možda može zaključiti iz kojih je geopolitičkih ciljeva započela ta igra tržišta ponude i potražnje," rekao je Dekanić.
Na hrvatsko gospodarstvo pad cijena neće imati veći utjecaj
"Kad bi se situacija mogla promijeniti, onoga časa kad uvjetno rečeno ta nafta prođe kroz gospodarstvo uvoznika i kada se odvije nekoliko proizvodnih ciklusa, drugim riječima kada se kroz preradu, prodaju, tržište, izvoz industrijskih proizvoda potakne razvoj uvoznika i kada počne intenziviji gospodarski rast u Europi koji će zahtijevati veću potrošnju", rekao je Dekanić.Na hrvatsko gospodarstvo pad cijena nafte neće imati veći utjecaj, kaže ekonomist Ljubo Jurčić.
"Čitava energetika u ukupnoj hrvatskoj proizvodnji sudjeluje ispod 5 posto, možda 3,4. U tome nafta sudjeluje s jednom polovicom tako da je to vizalno dobro, pad cijena nafte, ali što se tiče hrvatskog gospodarstva to neće imati nikakav pozitivan efekt, osim što će tu i tamo nekom pojedincu smanjiti troškove", rekao je Jurčić.