NAJNOVIJE prognoze gospodarskih aktivnosti Europske banke za obnovu i razvoj Hrvatskoj ne donose dobre vijesti. Naime, kako stoji u najnovijem izvještaju EBRD-a, za ovu godinu se prognozira pad aktivnosti od 1,2 posto, nakon čega bi sljedeće godine napokon trebao uslijediti oporavak i to uz stopu rasta od 1,5 posto.
"Što se tiče rasta u preostalom dijelu godine, njega ili neće biti ili će biti negativan, a odražavat će općenito nedostatnu konkurentnost gospodarstva. Međutim, potpisivanje sporazuma o pristupanju EU krajem prošle godine i realistični izgledi za punopravno članstvo sredinom 2013. godine pozitivni su signali za srednjoročno razdoblje i mogli bi pomoći u oživljavanju povjerenja i ulaganja", stoji u izvješću EBRD-a.
Ekonomski stručnjak Slavko Kulić: Bit će i gore od toga
"Bit će i gore od toga. Samo naši vjerovnici znaju kako mi stojimo. Ovo što su prognozirali je optimistična procjena, oni nam podilaze kako ne bi skrenuli s puta dužničke doktrine. Moje je mišljenje da će pad biti daleko veći i da rejting koji smo imali do sada, takozvani rejting za kojeg oni također znaju da ne postoji, će nas sve dublje vući u provaliju", rekao je ekonomski stručnjak Slavko Kulić.
Vladine prognoze o rastu i investicijama Kulić odbacuje i savjetuje argentinski model. "Da budemo na 5 do 10 godina strpljivi i da ono što je preostalo podijelimo s tim da povećamo produktivne snage rada. Znači, nije problem u potrošnji već u stvaranju novih dodanih vrijednosti", pojašnjava Kulić.
Novotny: Vlada je bila nedovoljna pripremljena
Za ekonomskog analitičara Damira Novotnyja - očekivano. "Prognoze je ranije revidirao HNB, svi pokazatelji našeg gospodarstva upućuju na pad, kućanstva ne troše, poduzeća su iscrpila rezerve."
"Vlada je po mom mišljenju bila nedovoljno pripremljena za ovakav razvoj i ovakve trendove u gospodarstvu", ističe Novotny.
"Prostor se može i mora tražiti u jačanju privatnog sektora, privlačenju stranog kapitala, mobiliziranju domaćeg kapitala, kojeg ima, međutim značajan broj mjera ekonomske politike išao je u suprotnom smjeru", smatra bivša ministrica financija, HDZ-ova Martina Dalić.
I Novotny spas vidi u investicijama i to po uzoru na Slovačku i Srbiju, koje su lani privukle 4 milijarde eura, odnosno milijardu i pol, a mi tek 200 milijuna.
"Zaokret se mora vidjeti u pristupu i poticanju investicija u privatnom sektoru, kao što je to napravila primjerice srbijanska Vlada prije nekoliko godina i Vlada Slovačke Republike prije ulaska u Europsku uniju", ističe Novotny.
Slijedi nam spuštanje rejtinga?
Da je krajnje vrijeme za akciju i brze rezultate pokazuju i najave kreditnih kuća od kojih možemo očekivati snižavanje jedva zadržanog rejtinga. Moody’s bi nam ga s ocjene BAA3 trebao spustiti na C.
Agencija reže i znatno jačima, pa je snizila prognozu rejtinga Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, ali i Europskog fonda za financijsku stabilnost iz stabilne u negativnu. Rast gospodarstva od 1,5 posto, EBRD nam pak predviđa tek dogodine. Čini se da u pozitivne brojke vjeruje samo Vlada. Doduše, i ministar financija Slavko Linić smanjio je očekivanja.
"Još uvijek pozitivne, ali očito ne u visini od 0,8 kako smo predvidjeli. Na nama je da pokušamo sustići vrijeme i da u drugom polugodištu, barem u tom dijelu pokrenemo dio investicija i okrenemo te negativne trendove", rekao je Linić.
No, oporba nije optimistična.
"Ne očekujem i ne smatram realnim da bi u drugom dijelu godine moglo doći do značajno pozitivnih trendova koji bi nadvladali ovo što se zbivalo u prvoj polovici godine", zaključuje Dalić.
Situacija kritična u cijeloj regiji, svijetle točke samo Poljska i Slovačka
Prognoze rasta Europske banke za obnovu i razvoj snižene su za područje cijele regije na kojoj ona djeluje, a kao glavni razlog navodi se kriza u eurozoni, čiji se negativni učinci neizbježno šire i prema zemljama istočne Europe. Tako se predviđa oštro usporavanje gospodarskog rasta u ovoj godini - gotovo 2 posto manje nego u istom razdoblju protekle godine. Ipak, sljedeće godine očekuje se blagi porast gospodarskih aktivnosti i rast ukupnog BDP-a regije od oko 3,2 posto.
Kao svijetle točke EBRD izdvaja Poljsku i Slovačku, a u istoj ili sličnoj situaciji kao i Hrvatske ove i sljedeće godine bit će i Slovenija te Mađarska.