Deutsche Welle: Hrvatskoj poljoprivredi prijeti katastrofa zbog uvoznika

Ilustracija: Index

TEMELJITO ugroženi hrvatski agrar izložen je u posljednje vrijeme dodatnom velikom iskušenju ruskog embarga na uvoz prehrambenih proizvoda iz zemalja Europske unije. Pritom nije riječ o velikoj ukupnoj trgovini, jer se tek oko 1,5 posto izvoza hrane iz Hrvatske odnosi na Rusiju, a što ne premašuje 25 milijuna USD godišnje. Pitanje je, međutim, što će se dogoditi s velikim viškom proizvoda kad se uzme u obzir čitava Unija pod embargom, i kako će se to odraziti na hrvatsku poljoprivredno-industrijsku bilancu, piše Deutsche Welle.

> Evo kako Todorić i drugi veliki otkupljivači ucjenjuju i uništavaju voćare

Kako je Index već ranije pisao, otkupljivači poput Todorićevog Agrofructusa, prema svjedočenjima proizvođača voća, prisiljavaju ih na potpisivanje ugovora kojim se ograđuju od plaćanja u roku od 60 dana, te se rok produljuje na godinu dana.

Kako su se svi dobavljači dogovorili da neće uzimati robu od onih koji ne pristanu na takve uvjete, proizvođači voća nemaju izbora, pa pristaju na takve uvjete zbog kojih stvaraju gubitke.

Goran Đulić, ekonomist iz Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju, te analitičar domaće poljoprivredne politike i prakse, smatra da će posljedice toga biti, riječju – katastrofalne.

"Realno je očekivati, unutar zajedničkog tržišta EU-a", izjavio je Đulić za DW, "plasman velikih količina roba po nižim cijenama, prvotno namijenjenih za rusko tržište, na slabija i siromašnija tržišta poput našeg.

Zatim će doći do još većeg rušenja cijena domaćih proizvoda bez ikakvih ozbiljnijih mehanizama kojima bi se mogao zaštititi agrarni sektor“.

Nesrazmjer u tržišnom potencijalu

Odraz takvih mogućnosti potražili smo zatim u neposrednoj proizvodnji, kod domaćih poljoprivrednika koji već osjećaju efekte ruskog embarga.

U tu svrhu porazgovarali smo s Domagojem Škobićem iz klastera "Slavonska jabuka" u Osječko-baranjskoj županiji, a gdje se okuplja gotovo stotinu proizvođača najraširenije ovdašnje voćke.

Ali, oni već osjećaju udar pojačanog uvoza jabuka po dampinškim cijenama iz drugih zemalja EU-a, budući da je riječ o državama koje svoj poljoprivredni sektor podupiru znatno više i bolje negoli je slučaj u Hrvatskoj.

"Poljska, primjerice, ima golemu proizvodnju jabuka, desecima puta veću od naše. Ali nemaju skladišnih kapaciteta u kojim bi zadržali viškove nastale obustavom redovnog izvoza u Rusiju. Čim se dakle postojeća skladišta napune, Hrvatsku će preplaviti jeftine jabuke iz Poljske, a da ne govorimo o drugim zemljama“, istaknuo je Škobić. No, zanimalo nas je kako je došlo do takvog nesrazmjera u tržišnom potencijalu i gdje, uostalom, tražiti rješenje.

Problem su trgovci

"Najavljivali smo već prije sedam-osam godina što će nam se točno dogoditi s ulaskom Hrvatske u EU. S jedne strane je problem kontinuirano loša državna politika“, objašnjava Škobić, "a s druge privatni veliki uvoznici, odnosno trgovci u Hrvatskoj".

U praksi se to očituje manjkom stručnosti koja rezultira nižim prinosima po hektaru, i uvelike manjkavom infrastrukturom. Ističe se recimo nedostatak hladnjača koje se mahom nalaze u vlasništvu trećih subjekata, a ne samih proizvođača. Vlasnik hladnjače zatim uzima jabuke isključivo onda kad ih može jeftino kupiti i skupo prodati.