Foto: Guliver Image / Getty Images (Ilustracija)
Razlozi pada BDP-a, prema EK, su slaba potražnja na glavnim izvoznim tržištima, loši uvjeti na tržištu rada i dugovima preopterećen privatni sektor.
Prve znake oporavka hrvatskog gospodarstva Europska komisija očekuje iduće godine, kada prognoziraju rast BDP-a od 0,5 posto. Pojačani rast od 1,2 posto očekuje se u 2015. godini.
Međutim, stopa nezaposlenosti i u naredne dvije godine će, prema prognozama EK, ostati visoka. Krajem ove godine očekuje se stopa nezaposlenosti od 16,9 posto. U 2014. nezaposlenost će pasti na 16,7, a u 2015. na 16,1 posto.
Europska komisija očekuje da će hrvatski izvoz naredne godine rasti za 2 posto, a u 2015. za 3 posto. Istovremeno će, međutim, rasti i uvoz: u 2014. za 1,8 posto, a u 2015, za 3,8 posto.
Oporavak tek 2015. godine
Prema prognozama komisije, hrvatska ekonomija u drugom polugodištu 2013. ući će u fazu stagnacije. Gospodarska aktivnost i dalje je na niskim granama, ali propadanje je zaustavljeno dobrim dijelom zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju.
Oporavak prije svega koče niske plaće, čiji se porast u narednom periodu ne može očekivati, kao i visoka stopa nezaposlenosti. Građani na svojim novčanicima itekako osjećaju posljedice krize, zbog čega nerado troše teško zarađeni novac.
Ovakvo ozračje nesigurnosti koči i privatne investicije, ističe Europska komisija, koja prve pomake na tom polju očekuje 2015. godine. "U 2015. očekuje se skroman oporavak na krilima povećanje domaće potrošnje, prvenstveno investicijska. Legislativne promjene poput Zakona o strateškim investicijama i dostupnost EU fondova trebali bi potaknuti investicijsku aktivnost", stoji u prognozi Europske komisije.
No, komisija također ističe kako je upitan kapacitet Hrvatske da u bliskoj budućnosti povuče sve EU fondove koje su joj na raspolaganju, oko čega bi se vlada Zorana Milanovića svakako trebala zabrinuti.
Usporit će inflacija
"Slaba gospodarska aktivnost rezultirat će dodatnim porastom nezaposlenosti u 2013. i stagnacijom u 2014. Uslijedit će blagi oporavak u 2015. kao rezultat porasta u domaćoj potrošnji", najavljuje Europska komisija.
Dobra je vijest da se i u 2013. i u 2014. očekuje smanjena stopa inflacije. Inflacija bi ponovo mogla porasti 2015. godine, kao prirodna posljedica oporavka gospodarskih aktivnosti na domaćem tržištu.
Ulazimo u postupak prekomjernog deficita
Kao što se i očekivalo, najnovije izvješće EK o gospodarskim kretanjima donijelo je i službenu potvrdu ulaska Hrvatske u Postupak prekomjernog deficita. U izvješću se ističe da je deficit krajem 2012. iznosio 5 posto, dok će ove godine iznositi 5,4 posto BDP-a. Još veći će deficit biti 2014. godine, kada će iznositi 6,5 posto BDP-a, a 2015. trebao bi biti 6,2 posto BDP-a.
Olli Rehn, povjerenik za europska pitanja, novinarima u Bruxellesu je potvrdio da se pokreće Postupak prekomjernog deficita.
Krajem 2012. javni dug iznosio je 55 posto BDP-a. Uskoro se očekuje probijanje granice od 60 posto, koliko je dozvoljeno maastriškim kriterijima. U izvješću se napominje kako je EK uzela u obzir smjernice koje je hrvatska vlada objavila u rujnu ove godine, ali također se ističe kako nacrt proračuna za 2014. i dalje nije dostupan.
Grci i Slovenci najgori u Europi
Najveći pad BDP-a u Europi ove godine imat će Grčka i to čak za četiri posto. Slijede naši susjedi Slovenci, čije će gospodarstvo u 2013. godini pasti za 2,7 posto.
No, dok Grčka u narednim godinama napokon može očekivati oporavak što se tiče kretanja BDP-a (2014. očekuje se rast od 0,6, a 2015. od 2,9 posto), pred Slovenijom je nekoliko teških godina. Iduće godine će slovensko gospodarstvo pasti za 1 posto, a 2015. očekuje se 0,7 posto rasta.
Negativno kretanje BDP-a u 2013. bilježe još i Italija (-1,9 posto), Portugal (-1,8 posto), Španjolska (-1,3 posto), Nizozemska (-1 posto) i Češka (-1 posto).
Europa se počela oporavljati
Ipak, generalni zaključak Europske komisije jest da je gospodarstvo u Europskoj uniji počelo lagano rasti. Snažniji rast očekuje se tijekom naredne dvije godine.
U 2014. i 2015. očekuje se tako oporavak Italije, Španjolske i Portugala. Vodeće europske gospodarske sile, Njemačka i Francuska, na putu su prema dodatnom jačanju gospodarstva. Njemački BDP ove godine rast će 0,5 posto, dok se u 2014. očekuje porast od 1,7 posto. Francuski BDP ove godine će rasti za 0,2 posto, a u 2014. za 0,9 posto.
Prognoze za Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju
Prognoze gospodarskih kretanja Europska komisija sastavlja i za zemlje koje su se kandidirale za članstvo u EU, a među kojima su i naši susjedi Srbija, Crna Gora i Makedonija.
Srbiji se ove godine predviđa rast BDP-a od 1,7 posto, naredne godine od 1,4 posto, a 2015. od 2 posto. Rast srpskog BDP-a prvenstveno je potaknut izvozom, s naglaskom na automobilsku industriju u Kragujevcu.
Domaća je potrošnja, međutim, na jako niskim granama, a stopa nezaposlenosti u 2013. iznosi 24 posto. Jednaka stopa nezaposlenosti očekuje se i iduće godine, dok će 2015. pasti na i dalje izuzetno visokih 23,1 posto.
Rast BDP-a bilježi i Crna Gora. Ove godine se očekuje porast od 1,9 posto, iduće godine od 2,3 posto, a u 2015. od 3,1 posto. No, i Crnogorci imaju problem s visokim stopama nezaposlenosti. U 2013. nezaposlenost će biti 19,8 posto, a do 2015. past će na 18,9 posto.
U najgoroj situaciji što se tiče nezaposlenosti je Makedonija. Stopa nezaposlenosti u 2013. iznosi vrtoglavih 30 posto. Iduće godine past će na 29 posto, a u 2015. na 28,1 posto. Uz takve brojke Makedoncima je slaba utjeha rast BDP-a koji će ove godine iznositi 2,1 posto, dogodine 2,5 posto, a u 2015, 2,8 posto.