Foto: Hina
"Nije to bio put suradnje između Ukrajine i Europske unije koji je doveo do sukoba. Bio je to put sukoba koji je izabrala Rusija", kazao je Steinmeier na forumu o nacionalnoj sigurnosti.
"Aneksija Krima, kao kršenje svih normi međunarodnog prava, i neprekinute vojne akcije u istočnoj Ukrajini - to je put sukoba", dodao je šef njemačke diplomacije.
Poručio je da će se sankcije Zapada protiv Rusije ukinuti tek kada se prekid vatre u Ukrajini bude potpuno poštivao.
"Rusiji smo jasno prenijeli naše poruke. Međunarodne sankcije protiv Rusije su direktno vezane uz potpunu primjenu sporazuma", rekao je Steinmeier.
Šef njemačke diplomacije, koji će u subotu posjetiti četvrti najveći ukrajinski grad Dnjepropetrovsk, zahtijeva poštivanje odredbi prekida vatre ističući da "nema vojnog rješenja" za sukob na istoku Ukrajine.
Radi se o drugom po redu primirju od rujna prošle godine, koji je dogovoren u veljači u Minsku između čelnika Rusije, Ukrajine, Francuske i Njemačke.
Hollande i Merkel ponovili poziv na provedbu ugovora iz Minska
Francuski predsjednik Francois Hollande i njemačka kancelarka Angela Merkel ponovo su u petak pozvali ruskog predsjednika Vladimira Putina da "što prije provede" ugovor iz Minska vezano uz sukob na istoku Ukrajine, priopćilo je francusko predsjedništvo.
Hollande i Merkel su u telefonskom razgovoru "upozorili predsjednika Putina da mora što prije provesti sve mjere prihvaćene u Minsku 12. veljače", istaknulo je predsjedništvo u priopćenju.
Dvoje europskih čelnika su napose zatražili pomak "u vezi s punim poštovanjem primirja i s prekidom korištenja teškog oružja, oslobađanjem zatočenika i uspostavom gospodarskih veza između područja koje kontroliraju separatisti i ostatka ukrajinskog teritorija".
Hollande i Merkel su usto izrazili želju da "četiri radne skupine o političkim, sigurnosnim, gospodarskim i humanitarnim pitanjima, osnovane 6. svibnja, (...) donesu konkretna rješenja", dodala je kancelarka pozivajući čelnike pobunjenika da "djelatno i konstruktivno" sudjeluju u tim radnim skupinama.
Njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier je nešto ranije u petak izrazio zabrinutost ocijenivši da je zadnjih dana stanje na istoku Ukrajine "nestabilnije" i da se moraju iskoristiti "sva sredstva" kako bi se spriječilo novo "pogoršanje".
U sukobu ukrajinske vojske i pobunjenika, koji je izbio u travnju 2014., poginulo je gotovo 6300 ljudi. Zapad predbacuje Kremlju da podupire i naoružava proruske separatiste, što Moskva odlučno niječe.
Moskva objavila "crnu listu" političkih čelnika EU-a
Moskva je objavila popis s imenima europskih političkih čelnika kojima je zabranjen ulazak u Rusiju, rekao je u petak nizozemski premijer Mark Rutte, ocijenivši da je riječ o reakciji na europske sankcije uvedene nakon pripojenja Krima i sukoba na istoku Ukrajine.
"Rusija je jučer nekim europskim veleposlanstvima poslala popis osoba koje više ne mogu ući na ruski teritorij", rekao je premijer na tiskovnoj konferenciji, dodajući da su na tom popisu i trojica nizozemskih parlamentarnih zastupnika.
Moskva je tu listu s 80 do 90 imena objavila kao odgovor na sankcije i zabranu ulaska na europski teritorij, uvedene Rusiji pošto je u ožujku 2014. anektirala Krim i zbog njezine uloge u ukrajinskoj krizi, rekao je Rutte.
Glasnogovornik europske diplomacije izjavio je za AFP da je Rusija zadnjih mjeseci zabranila ulazak u zemlju nekim europskim političkim čelnicima, ali sve dosad nije htjela objaviti popis tih ljudi.
Na tom je popisu i predsjednik liberalne skupine u Europskom parlamentu i bivši belgijski premijer Guy Verhofstadt, rekao je za AFP njegov glasnogovornik Jeroen Reijnen.
"Verhofstadt ne može ući u Rusiju jer je na crnoj listi s još osamdesetak ljudi", rekao je.
Ruski popis se "ne temelji na međunarodnome pravu, nije transparentan i ne može ga se osporiti (na sudu)", požalio se Mark Rutte.