Foto: Davor Pongračić/Cropix
"Rekonstrukcija Vlade, nakon pada kreditnog rejtinga- nije opcija", izjavio je u razgovoru za Media servis potpredsjednik Vlade i ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije Branko Grčić.
"U smislu jačanja koordinacije svih ovih poslova koje trebamo napraviti, prije svega reforme i pokretanje novih investicija. Mislim da ljudi koji će to i dalje raditi, voditi i koordinirati, već do sada su imali određene rezultate i ne vidim razloga da dolazi do bilo kakve rekonstrukcije u ovom trenutku. Mi ćemo se naravno ovih dana pripremiti kako bi s početkom nove godine i sa svim tim projektima krenuli puno brže i odlučnije nego što je to eventualno bilo u ovom razdoblju u 2012. godini", istaknuo je Grčić, koji pojašnjava i kako unatoč negativnim prognozama Hrvatskoj nije onemogućen plasman obveznica na inozemnom tržištu.
"Pitanje je samo po kojoj cijeni bi te obveznice bile plasirane. Zato postoje ideje da se u narednom razdoblju iz više potencijalnih izvora pribavi novac koji je potreban za refininanciranje dugova u idućoj godini", naglašava Grčić.
"Tek sada na naplatu dolaze dugovi iz 2008. godine"
Potpredsjednik Vlade kaže i kako sada na naplatu dolaze svi oni problemi koji su stvoreni od 2008. godine do danas kada je zaduživanje države "eksplodiralo".
Tu je prije svega preuzimanje dugova brodogradnje, zdravstvenog sustava i dvije milijarde su dugovi za isplatu duga umirovljenicima. Upravo ta činjenica je opteretila javne financije i posebno kroz ogromne kamate, tako da bi kamate u 2013. godini bile čak za tri milijarde kuna veće i to je naravno bio razlog zašto je bilo jako teško sklopiti i sastaviti proračun za 2013. godinu i razlog prije svega da su ovakve reakcije rejting agencije", poručio je Grčić.
Ponovio je da su uštede morali planirati u proračunu za 2013. godinu i to oko dvije milijarde kune na plaćama.
"Ali nismo spremni više srozavati standard građana jer znamo da ako režemo potrošnju nije moguć gospodarski oporavak", napominje Grčić.
"To je jedan zatvoreni krug. Ako režete i smanjujete potrošnju, nemate gospodarski rast. Ako nemate gospodarski rast nemate punjenje proračuna i onda opet morate nešto rezati. Možda ćemo platiti kamate u narednom razdoblju više, međutim mi moramo održati određenu razinu potrošnju. Jedino ono što eventualno još možemo u ovom trenutku korigirati su planirana razina kapitalnih ulaganja. Dakle, na određeni način žrtvovati dio projekata, a da bi deficit države u idućoj godini sveli u ono što bi bili prihvatljiviji okviri", rekao je Grčić.
"MMF je uvijek opcija"
Na potrebu dolaska MMF-a, Grčić kaže da se o tome priča već posljednjih pet godina, odnosno otkada smo u krizi.
"MMF je uvijek opcija, ali dok god imate snage, želje, volje i načina da upravljate sustavom vlastitim snagama, a ova Vlada procjenjuje da još uvijek ima prostroa za to, mislim da se još uvijek nikakvi aranžmani s MMF-om neće dogoditi. To s druge strane ne znači da mi ne vodimo razgovore s MMf-om oko onih bitnih makroekonomskih uvjeta koji su nužni da bi se osigurala stabilnost našeg monetarnog sustava, ali i da bi se stvorile pretpostavke za gospodarski oporavak i rast", poručuje Grčić.
Ističe i da je Vlada na ovo bila spremna te da su izlaz nove investicije i reforme, projekti u javnom sektoru, bolji i veći korištenje EU fondova, poboljšanje poslovne klime kako za domaće tako i za strane ulagače i poduzetnike, kao i nastavak i ubrzavanje nekih ključnih reformi.
"MMF je uvijek opcija, ali dok god imate snage, želje, volje i načina da upravljate sustavom vlastitim snagama, a ova Vlada procjenjuje da još uvijek ima prostroa za to, mislim da se još uvijek nikakvi aranžmani s MMF-om neće dogoditi. To s druge strane ne znači da mi ne vodimo razgovore s MMf-om oko onih bitnih makroekonomskih uvjeta koji su nužni da bi se osigurala stabilnost našeg monetarnog sustava, ali i da bi se stvorile pretpostavke za gospodarski oporavak i rast", poručuje Grčić.
Ističe i da je Vlada na ovo bila spremna te da su izlaz nove investicije i reforme, projekti u javnom sektoru, bolji i veći korištenje EU fondova, poboljšanje poslovne klime kako za domaće tako i za strane ulagače i poduzetnike, kao i nastavak i ubrzavanje nekih ključnih reformi.