PREMA podacima Hrvatske narodne banke inozemni dug je krajem travnja iznosio 47,4 milijardi eura. Nakon neznatnog povećanja tijekom prvog tromjesečja 2012., bruto inozemni dug snažno je porastao tijekom travnja, potaknut najviše novim zaduživanjem središnje države.
Travanjskom prirastu duga manjim su dijelom pridonijela i privatna nefinancijska poduzeća te nebankarske financijske institucije, dok su se javna poduzeća nastavila razduživati. S ukupnim prirastom od 1,7 milijarde eura od početka tekuće godine, bruto inozemni dug na kraju travnja 2012. dosegnuo je razinu od 47,4 milijardi eura.
Nakon što je u prvom tromjesečju 2012. zabilježeno samo nekoliko manjih transakcija na sekundarnom tržištu, središnja država je u travnju izdala obveznicu na američkom tržištu vrijednu 1,5 milijardi američkih dolara. Stanje njezina duga povećalo se i zbog preuzimanja dijela inozemnih obveza triju brodogradilišta na temelju izdanih jamstava u iznosu od 300 milijuna eura, što je dio programa njihova restrukturiranja. Kao rezultat toga, dug države na kraju travnja dosegnuo je 8,5 milijardi eura, što čini 18 ukupnih inozemnih obveza. Javna su se poduzeća u travnju ponovo razduživala, uz nove neto otplate od 100 milijuna eura. Pridoda li se tome spomenuto preuzimanje duga brodogradilišta od strane središnje države, stanje njihovih obveza smanjilo se za ukupno 400 milijuna eura.
Poslovne banke, nakon što su u prva tri mjeseca povećale svoje inozemne obveze za 100 milijuna eura, tijekom travnja nisu imale većih transakcija te je njihov dug stagnirao na razini od 11,8 milijardi eura.
Povećanju duga ostalih domaćih sektora pridonio Agrokor
Povećanju duga ostalih domaćih sektora (pretežno trgovačka društva i nebankarske financijske institucije, uključujući HBOR) u travnju je najviše pridonijelo izdanje obveznice tvrtke Agrokor d.d na inozemnom tržištu u iznosu od 300 milijuna eura. Nebankarske financijske institucije, nakon blagog razduživanja u prvom tromjesečju, povećale su svoje inozemne obveze tijekom travnja za 100 milijuna eura, i to većinom prema vlasnički povezanim poduzećima. Iznos kašnjenja privatnih nefinancijskih poduzeća u otplati glavnice i kamata dosegnuo je dosad najvišu vrijednost te čini čak 8,1 posto njihova ukupnog duga (isti je pokazatelj u pretkriznom razdoblju iznosio približno 3 posto). Međutim, većina zabilježenih kašnjenja odnosi se na manji broj poduzeća u financijskim problemima, pri čemu su čak tri četvrtine ukupnih kašnjenja koncentrirane u pet posto poduzeća obuhvaćenih uzorkom.