Foto: Hina
Prema ranije objavljenim podacima, udio "loših" kredita iznosio je preko 17 posto, dok u segmentu trgovačkih društava on iznosi preko 30 posto, što znači da svaka treća tvrtka ne može plaćati kredit.
U Hrvatskoj narodnoj banci, koja bi trebala nadzirati banke, kažu da banke odobravaju kredite prema svojim kriterijima, koje HNB nadzire te po potrebi daje naloge za njihove izmjene.
"Kreditne institucije odobravaju kredite sukladno svojim kreditnim politikama"
"Kreditne institucije odobravaju kredite sukladno svojim kreditnim politikama koje one, kao regulirani trgovci u privatnom sektoru, same razvijaju u svrhu zaštite i unapređenja interesa svojih dioničara. Provođenje tih politika, kao i njihov sadržaj, Hrvatska narodna banka kontinuirano nadzire, te daje naloge kreditnim institucijama za izmjene i dopune tih politika, kada se za time ukaže potreba", navode za Index iz HNB-a.
Također, kažu da su kod četiri najveće banke prošle godine provedeni "stres testovi" te da su za klijente čija je kreditna sposobnost upitna, zatraženi od banaka ispravci vrijednosti.
Kako pojašnjavaju iz HNB-a, iznos ispravaka vrijednosti utječe na adekvatnost regulatornog kapitala kreditne institucije, te s rastom ispravaka, smanjuje se adekvatnost regulatornog kapitala.
Prema tome, kako navode iz HNB-a, "kazna" za velike iznose neprihodonosnih plasmana jesu veći ispravci vrijednosti, smanjuje se profitabilnost kreditne institucije, a to ima dalje za posljedicu nižu razinu raspoloživog slobodnog kapitala tj. nižu razinu adekvatnosti kapitala, pa i potrebu za dodatnim kapitalom koji trebaju uplatiti dioničari kreditne institucije, ukoliko adekvatnost kapitala padne ispod propisima određene razine.
U pravilu, ukoliko dužnik uredno ispunjava obveze po svome kreditu, ne postoji obveza kreditnih institucija za kreiranjem ispravaka vrijednosti, pojašnjavaju iz HNB-a.
HNB: Banke su prošle "stres test", a prihodi nisu jedini kriterij za dobivanje kredita
"HNB kontinuirano nadzire kreditne portfelje banaka, te je tijekom prošle godine napravio i pregled ključnih portfelja četiri najveće kreditne institucije u zemlji zajedno s Europskom središnjom bankom, te u suradnji s Europskim nadzornim tijelom za bankarstvo (EBA). Taj je pregled proveden u okviru Provjere kvalitete imovine banaka i stres testa, implementacijom jedinstvene metodologije odobrene od strane Europske komisije na prijedlog EBA-e. U okviru te metodologije, između ostalog, detaljno je provjerena mogućnost otplate kredita, te su kod klijenata kod kojih postoji dvojba jesu li kreditno sposobni, od kreditnih institucija zatraženi dopunski ispravci vrijednosti.", navode iz HNB-a.
HNB također navodi da prihodi nisu jedini kriterij za ocjenu kreditne sposobnosti klijenta.
"Iznos prihoda značajna je činjenica kod procjene kreditne sposobnost klijenta, ali ne može biti jedini činilac odlučivanja o kreditnoj sposobnosti (potrebno je voditi računa i o instrumentima osiguranja te načinima servisiranja duga koji se ugovaraju). Kada je riječ o statusu kredita, važno je jesu li prihodonosni ili neprihodonosni te do koje su razine po njima provedene rezervacije.", smatraju u HNB-u.