Hrvatskoj trebaju liberalne reforme: Regulacije najviše sprječavaju konkurentnost

Ilustracija: Index

NIZ FAKTORA utječe na konkurentnost zemlje i sposobnost natjecanja u stvaranju uvjeta za povećanje produktivnosti, prosperiteta i kvalitete života. Važno je razumjeti metodološki okvir i definirati reformske javne politike. Tek tada postanemo svjesni kako 'policy' rješenja nisu sama po sebi dovoljna.

Posljednje Svjetsko izvješće o konkurentnosti za 2014-2015. Hrvatsku smješta na 77. mjestu, što je pad za 2 mjesta u odnosu na 2013.

Deset najkonkurentnijih zemalja na svijetu redom su Švicarska, Singapur, Sjedinjene Američke Države, Finska, Njemačka, Japan, Hong Kong, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedska. Estonija je 29., Češka 37., a Litva 41.

U usporedbi s nekima od najboljih na svijetu i najboljih europskih tranzicijskih zemalja, odnosi izgledaju ovako:

 
Svjetski gospodarski forum definira konkurentnost kao "set institucija, javnih politika i faktora koji određuju razinu produktivnosti zemlje". Produktivnost pridonosi povratu investicija kapitala, dugoročnom gospodarskom rastu i prosperitetu. Kada visoka razina regulacija otežava poslovanje na slobodan način, nema niti poticaja za produktivnost, investiranje, razvoj inovacija i druge pozitivne stvari. Državne regulacije su fundamentalni problem i trošak.

Odgovornosti

Mnogi indikatori iz Svjetskog izvješća o konkurentnosti ovise o državi, tj. javnih politikama (policy) koje načelno trebaju otvoriti prostor za ekonomsku slobodu i lakoću poslovanja. Jednako kao i izvješće Svjetskog gospodarskog foruma, svake godine se objavljuju i druga izvješća: izvješće Svjetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business), "Ekonomska sloboda svijeta" (Frazer Institute) i "Indeks ekonomske slobode" (Heritage Foundation). Kada se sva ova izvješća uzmu u obzir, stvara se sveobuhvatan okvir koji pruža kvalitetnu orijentaciju za provedbu tržišnih reformi. Bit svih navedenih izvješća je praktički ista, a neki indikatori su (skoro) isti.

Još prije nekoliko godina ta su izvješća bila predmet zanemarivanja i podsmjehivanja od strane donosioca odluka. S druge strane, ozbiljni vođe znaju da se radi o nizu indikatora za koje javna uprava treba preuzeti odgovornost, pogotovo onda kada postoje otpori liberalnim reformama.

Dakako, za dio indikatora konkurentnosti nije (isključivo) odgovorna država. Odgovornost za stvaranje konkurentnije zemlje je na svakom pojedincu i na civilnom društvu, uključujući i poslovni sektor. Obrazovni sustav zapravo ima najviše posla. 

Ako pogledamo ljestvicu najkonkurentnijih zemalja svijeta, može lako vidjeti da se radi o zemljama visoke razvijenosti gospodarstva koja nije slučajna. Visoka razina konkurentnosti je u tim zemljama posljedica niza kulturnih vrijednosti (mindset) kod pojedinaca, društva, poduzetnika i države, zajedno: radna etika i poštenje, efikasnost poslovanja, norme poslovanja, slobodno tržište, internacionalizacija, kvaliteta obrazovanja, vrednovanje talenata, usmjerenost na istraživanje i razvoj, inovativnost, klasterska umrežavanja, natjecanje itd.
 
Fokus

Gdje se usredotočiti u nizu tih indikatora? U svakom slučaju, na odgovornost države za provedbu (sveobuhvatne i sustavne) reforme javne uprave. Već je navedeno kako sve iznad 50. mjesta može smatrati kritičnim pozicijama pod bilo kojeg indikatora. Kako vidimo, po cijelom nizu vrlo vitalnih indikatora Hrvatska je iza 100. mjesta u svijetu. Od ukupno 144 zemlje.

Regulacija

Kako pojedini indikatori nedvojbeno pokazuju, najkritičnija hrvatska područja su visoka regulatorna opterećenja ekonomske slobode poslovanja u gospodarstvu uzrokovana neučinkovitom državnom birokracijom (inefficient government bureaucracy) u kreiranju adekvatnih javnih politika (policy instability). Među 144. zemalja, Hrvatska je tek 141. glede razine državnih regulatornih opterećenja, zahtjeva i dozvola (1.09 – Burden of government regulation), 138. glede lakoće poduzetnika prilikom preispitivanja učinaka propisa (1.11 - Efficiency of legal framework in challenging regs) i 140. u svijetu glede utjecaja propisa na strane investicije (6.12 - Business impact of rules on FDI). Slijedom navedenog, reforma poslovne klime usmjerena na uklanjanje regulatornih prepreka slobodi poslovanja i privatnih investicija jedan je od ključnih izazova za jačanje konkurentnosti i rasta gospodarstva. To zahtijeva ambicioznu međuresornu koordinaciju sveobuhvatne regulatorne reforme cijele javne uprave u smjeru boljih propisa (better regulation). Također, porezna opterećenja imaju negativan učinaka na investicije (effect of taxation on incentives to invest) i destimuliraju rad (effect of taxation on incentives to work), po čemu je Hrvatska u oba slučaja 142. u svijetu.

Reforma

Upravo u navedenim indikatorima kriju se korijeni strukturnih zaostataka, a koji su izravna odgovornost javne uprave, kao i zakonodavne vlasti. Proces stvaranja propisa ne samo da treba uključivati interese relevantnih dionika, u ovom slučaju poslovne zajednice, već treba biti u cijelosti otvoren za procjene učinaka. Kako je šteta već učinjena, potrebna je sustavna revizija cijelog regulatornog okvira koji utječe na poslovno okruženje (i propisa koji su već na snazi). To je zahtjevan i ambiciozan proces čija provedba ovisi o reformi mindseta u javnoj upravi.

Deregulacija

Svaki regulatorni i administrativni zahtjev kojim se uvjetuje poslovanje, ukoliko je neproporcionalan svojoj svrsi, tj. nije dovoljno jednostavan, a u digitalnoj eri tim više nije dostupan online, treba se ukinuti jer predstavlja prepreku i opterećenje za poslovanje. U ovoj priči nije bitno što misli izvorni autor nekog propisa, predlagatelj i sam zakonodavac. Dapače, svi trebaju biti spremni za val deregulacije.

Demokracija

U uvjetima stvarne (praktične) demokracije propisi se donose i/ili mijenjaju temeljem širokih javnih savjetovanja sa dionicima na koje su mogući pravni učinci, odnosno poslovnog svijeta, kada je u pitanju konkurentnost. U takvim okolnostima, nema prostora za birokraciju koja bi (svjesno ili nesvjesno) stvarala bilo kakve prepreke. Svrha regulatorne reforme je stvaranje okvira kojim javna uprava jamči što veću razinu tržišne slobode. Zemlje se mogu natjecati u tome i to je izazov – kako biti konkurentniji.

Usporedbe

Ukoliko se ne želimo uspoređivati sa sjevernoeuropskih zemljama ili pak sa Amerikancima, neka nam Češka i Litva budu dobri uzori, obje kao zemlje završene tranzicije u kapitalizam. Zašto ne i Estonija?

Tranzicija

Što smo sve propustili učiniti kada su drugi, nekad lošiji od nas, u međuvremenu naporno radili? 
Jesu li reforme uopće moguće bez reformiranih ljudskih potencijala? Jesmo li sposobni uopće zadržati talente? Tu smo među najgorima u svijetu, kako izvješće pokazuje. Jednako kao i glede privlačenja talenata. Za to nam treba jedan sasvim drugačiji društveni mindset.

Autor je predsjednik think-tank Centra za javne politike i ekonomske analize i Instituta za razvoj individualne slobode

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala