Izbjeglička kriza: Članice EU zainteresirane za kupnju prokušanih sigurnosnih ograda Izraela

Screenshot: YouTube

SUOČENE s priljevom izbjeglica s Bliskog istoka i Sjeverne Afrike dvije europske zemlje istražuju mogućnost podizanja velikih sigurnosnih ograda duž svojih granica sličnih onima koje Izrael koristi na granici s Egiptom, doznaje Reuters.

Mađarska i Bugarska su poslale preliminarne upite o kupovini ograda koje dizajnira izraelska tvrtka, navodi izraelski poduzetnik koji je odbio biti imenovan zbog osjetljivosti razgovora.

Izraelske ograde su visoke između 5 i 6 metara, na njihovom vrhu je bodljikava žica, a oprema uključuje sigurnosne kamere i senzore za detektiranje pokreta, što redom podsjeća na neugodno hladnoratovsko razdoblje, ali i koncentracijske logore iz Drugog svjetskog rata.

Bugarski i mađarski dužnosnici sugeriraju da su pregovori oko kupovine ograda u tijeku.

"Ja pretpostavljam da je to slučaj jer je suradnja između (izraelskih i bugarskih) ministarstava unutarnjih poslova i sigurnosti prilično intenzivna," kaže Rajko Pepelanov, zamjenik bugarskog veleposlanika u Izraelu. "Ja vam sad ne mogu dati nikakve detalje, ali ja mislim da smo mi od izraelskog iskustva uzeli koliko smo mogli".

Mađarsko ministarstvo vanjskih poslova  kaže da ne "otkriva informacije o tekućim izraelsko-mađarskim pregovorima o kupovini graničnih ograda izraelskog dizajna".

"Ograde nisu rješenje"

Izvor iz Izraela tvrdi da je dogovor daleko, ističući proračunska  ograničenja i političku osjetljivost Europske unije oko podizanja ograda za sprječavanje priljeva izbjeglica iz Sirije, Iraka, Libije i drugih kriznih područja.

"Sve (europske zemlje) žele rješenje i vide važnost naših tehnologija," kaže izvor. "Ali one također trebaju podršku Europske unije koja ne dolazi".

Europska komisija se protivi podizanju ograda, ali prihvaća da članice imaju pravo odlučiti kako će zaštiti svoje granice.

"Ograde ne šalju pravu poruku, pogotovo našim susjedima," rekla je glasnogovornica Komisije Mina Andreeva.

Vrsta ograde koja zanima pojedine članice EU nije od čelika i betona, kao ona koja razdvaja Zapadnu obalu od Izraela, već je slična onoj na granici Izraela i Egipta koja je završena 2013. godine. Njena je izgradnja izraelsku vladu koštala oko 380 milijuna dolara, a Reuters piše da bi sličan projekt strane države koštao oko 15 posto više – do 1.9 milijuna dolara po kilometru.

Podizanju ograda se protivi i Frontex, europska agencija odgovorna za kontrolu granica, koja je jasno poručila da EU neće sudjelovati u njihovom financiranju.

"Kad govorite o upravljanju migracijskim tokovima, ograda sama po sebi nije rješenje, kao što ni kontrola granica nije panacea migracijskih tokova," rekla je glasnogovornica Izabella Cooper. "Morate stabilizirati zemlje ishodišta iz kojih bježe izbjeglice."