Foto: Guliver image/Getty images, Hina
BRITANSKI The Economist, koji je nedavno Hrvatsku uvrstio među 10 najgorih ekonomija na svijetu, još je prošle godine objavio tekst o Hrvatskoj u kojem nas uspoređuje sa Finskom, te na primjeru te zemlje nudio prikaz rješenja kojima je ta zemlja izašla iz krize.
Iako se premijer Milanović hvali da su mu to omiljene novine, koje redovito čita, očito sve što tamo pročita brzo ispari.
Tekst je objavljen povodom posjeta bivšeg finskog premijera Eska Ahoa Zagrebu, sredinom prošle godine, koji je u Hrvatskoj želio prenijeti svoja iskustva u borbi sa krizom.
Osim sličnog broja stanovnika, Finska i Hrvatska imaju još mnogo sličnosti kada se uspoređuje kriza u Finskoj ranih 90-ih godina i sadašnja situacija u Hrvatskoj, pisao je The Economist.
Velike sličnosti u razvoju krize
Hrvatski izvoz 2009. godine pao je za 25% zbog opće recesije u Europskoj uniji, dok se Finski izvoz smanjio za četvrtinu nakon raspada Sovjetskog saveza.
U obje zemlje, zabilježen je veliki rast cijena nekretnina prije krize. Osim toga, i Finska je tada, kao i Hrvatska, imala skupu birokraciju, visoko porezno opterećenje, restriktivnu monetarnu politiku a sve je to dovelo do visoke nezaposlenosti i pada bruto društvenog proizvoda.
Nezaposlenost u Hrvatskoj naglo je porasla na 20%, dok je BDP 2009. snažno pao za čak 6,9%. Za usporedbu, u Finskoj je u razdoblju od 1991. - 94. nezaposlenost porasla sa 2,1% na 19,9%, a BDP je u tom razdoblju pao za 13%.
Finska je izašla iz krize već 1995 godine, uz snažan rast izvoza, a hrvatsko gospodarstvo i dalje pada.
Dok se Finska za oporavak izborila sveobuhvatnom poreznom reformom, dubokim rezovima državne i lokalne potrošnje te devalvacijom valute koja je potakla izvoz, hrvatska Vlada i dalje izbjegava strukturne reforme, upozoravao je The Economist.
Dijametralno suprotna rješenja za iste probleme: Hrvatska povećava poreze, Finska ih je smanjila
List nadalje daje primjer porezne reforme, kod koje Hrvatska i Finska imaju dijametralno suprotna rješenja za iste probleme. Kako bi potaknula potrošnju i razvoj privatnog sektora, Finska smanjuje poreze,a porezne prihode zadržava smanjenjem odbitaka. Porez na dohodak smanjen je sa 51% na 39%, a porez na dobit sa 33% na 19%.
U Hrvatskoj je situacija suprotna. Osobna potrošnja je u slobodnom padu posljednjih nekoliko godina. Porez na dodanu vrijednost povećan je na 25%, dok je porez na dohodak među najvišima na svijetu.
Osim toga, The Economist ističe i pozitivnu ulogu ulaganja u nove tehnologije i obrazovanje, koji su potaknuli rast finskog gospodarstva u proteklih 20 godina.
U tekstu se zaključuje da ovi potezi ipak nose određenu političku cijenu, te je finski premijer Aho nakon nepopularnih poteza izgubio izbore, ali je osigurao bolju budućnost zemlje.