Josipović: Generali nisu pod nekom posebnom kaznom pa da ih treba rehabilitirati

Foto: FAH

ZNANSTVENI skup "Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme", kojem je pozdravnu riječ uputio i predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, održava se danas na Pravnom fakultetu u Zagrebu.

Josipović je podsjetio kako je Ivan Mažuranić bio pravnik, jezikoslovac, književnik i državnik. "Bio je ban pučanin kojem Hrvatska nije oprostila uspješnost", rekao je dodavši kako je Mažuranić bio oblikovatelj moderne Hrvatske.

Josipović: Mažuranić najveći ban

Ocijenio je kako je Hrvatska pokazala nezahvalnost prema tom velikom državniku te dodao kako je po njegovu mišljenju Mažuranić bio najveći hrvatski ban i političar svoga vremena. "Kao sin zemljoradnika uspeo se do banske časti i postao veliki reformator", napomenuo je dodavši kako je napravio Hrvatsku modernom državom.

Istaknuo je kako je Mažuraniću bio cilj suverena Hrvatska u Monarhiji te dodao kako je politiku vodio između Beča i Pešte. "Mažuranić je smatrao kako je bolje da se Hrvatska prije nagodi s Bečom nego čekati da se dogovore Beč i Pešta", rekao je Josipović dodavši kako ga Hrvatska nije razumjela.

Smatra kako je vodio politiku malih koraka te njom europeizirao Hrvatsku. Podsjetio je na niz dužnosti koje je obnašao te zakone koje uveo, napomenuo je kako smo sve donedavno živjeli s Mažuranićem, jer je njegov model Zakona o kaznenom postupku (ZKP) bio sve donedavno na snazi u Hrvatskoj.

Provoditelj brojnih reformi

Između ostaloga Mažuranić je uveo i zakon o odgovornosti bana, odvojio Hrvatsku od ugarskoga pravosuđa, uveo novo izborno zakonodavstvo, zakon o slobodi tiska, opće obrazovanje, štokavski govor, novo moderno sveučilište, sekularizam, napomenuo je Josipović dodavši kako je afirmirao ono što danas zovemo vladavinom prava.

Josipović smatra kako Ivan Mažuranić danas zaslužuje jedan veliki trg bez rodbine te spomenik "veći od onog konjanika na središnjem trgu".

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras smatra da je Mažuranić osoba koja je pripadala intelektualnoj eliti s puno talenata kakve i danas trebamo.

Sikirić: Mažuranić središnja osoba hrvatske povijesti

Dekan Pravnoga fakulteta Hrvoje Sikirić ustvrdio je kako je Mažuranić središnja osoba hrvatske povijesti te čovjek koji je uveo modernu organizaciju u hrvatsko društvo.

Po riječima dekana Filozofskoga fakulteta u Zagrebu Vlatka Previšića, Mažuranić je bio osoba univerzalnoga duha te široka polja djelovanja. Podsjetio je i kako je ove godine 140. obljetnica njegova zakona o ustroju pučkih škola i preparandija te dodao kako je u tom zakonu i danas mnogo toga što bi bilo primjenjivo u Hrvatskoj.

Ravnatelj Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža Antun Vujić ocijenio je da Mažuranić nije u svoje vrijeme bio suviše obljubljena osoba u javnom životu. Za Beč i Peštu bio je previše radikalan Hrvat, za Hrvate oportunist, za kler liberalan, za liberale klerikalan, rekao je Vujić te dodao kako je Mažuranić bio državnik organizator.

Čepulo: Ulio europski duh u hrvatske institucije

U izlaganju "Ivan Mažuranić i reforme na europskoj periferiji" profesor Pravnoga fakulteta Dalibor Čepulo ocijenio je da je taj hrvatski ban ulio europski duh u hrvatske institucije. Podsjetio je i kako je Mažuranić, unatoč tomu što je potpisao Bečki književni dogovor, uveo hrvatski jezik u službenu uporabu. To je učinio bez obzira na moć koju su tada imali Srbi jer je predsjednik Suda Srbin, predsjednik Sabora Srbin te zamjenik bana Srbin, rekao je Čepulo.

Biografija "bana pučanina"

Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski 1814. - Zagreb, 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac i političar. Hrvatski ban od 1873. do 1880. Poznat je pod nadimku ban pučanin. Među najvažnijim je kreativnim osobnostima hrvatskoga narodnog preporoda (pjesnik, jezikoslovac, hrvatski ban). Potječe iz imućne građansko-težačke, poljodjelsko-vinogradarske obitelji u Novom Vinodolskom. Po svršetku studija radio je kao gimnazijski profesor, potom kao odvjetnik u Karlovcu.

Godine 1848. Osrednji odbor s Mažuranićem na čelu istaknuo je da je te godine prestala svaka državnopravna veza Hrvatske s Ugarskom, pošto ona prizna "neodvisnost i samostalnost" i "realni i virtulani teritorialni obseg" Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

Potom postaje voditeljem hrvatskog dikasterija na carskom dvoru u Beču. Službuje u Saboru od 1861. godine, 1862. potaknuo je osnivanje Stola sedmorice. Predsjednik je Matice ilirske 1858.-1872. Iako je u početku u politici podupirao Narodnu stranku, 1862. pokreće osnivanje Samostalne narodne stranke, kojoj je bio na čelu.

Znanstveni skup o Ivanu Mažuraniću organizirali su Pravni i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu te Leksikografski zavod Miroslav Krleža.

Josipović: Govoriti o generalima kao o općoj kategoriji besmisleno

Ivo Josipović izjavio je u srijedu kako je stvar odabira hoće li netko uključiti u određena stručna ili politička tijela nekog od generala koje je umirovio njegov prethodnik Stjepan Mesić, ali drži da nema smisla u današnje vrijeme o njima govoriti kao o općoj kategoriji.

"Mislim da govoriti ovako 'en bloc' o generalima nije možda korektno. Ima različitih generala, od nekih koji su otišli u mirovinu i ne bave se ni politikom niti vojnom doktrinom. Ima nekih koji su, recimo tako, 'zabrljali' i bili su osuđeni od hrvatskog suda za ratne zločine, imamo neke koji su vrlo ugledni, uspješni biznismeni... Dakle, govoriti o generalima kao o jednoj općoj kategoriji danas, nakon toliko godina njihove karijere, nema puno smisla, svakog čovjeka treba posebno gledati", rekao je Josipović novinarima nakon znanstvenog skupa "Intelektualac, kultura, reforma: Ivan Mažuranić i njegovo vrijeme", održanom na zagrebačkom Pravnom fakultetu.

Novinari su ga pitali kako komentira izjavu HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje Kolinde Grabar Kitarović da će, ako postane predsjednica Republike, rehabilitirati generale umirovljene 2000. godine i pozvati ih, zajedno s Generalskim zborom, u svoje vanjsko savjetodavno tijelo.

Nisu pod kaznom da bi ih trebalo rehabilitirati

"Mislim da oni nisu ni pod kakvom posebnom kaznom da bi ih se trebalo na ovaj ili onaj način rehabilitirati. Da li nekog od njih treba uvesti u određena stručna ili politička tijela to je stvar odabira", ocijenio je Josipović.

Podsjetio je pritom da su neki od njih i danas aktivni u politici, poput generala Krstičevića, a izdvaja i sudbinu generala Gotovine i njegovog značaja u hrvatskoj povijesti te ističe da svi zaslužuju poštovanje za ono što su učinili u Domovinskom ratu, a da je njihova sudbina poslije vrlo različita.

Mesić je 2000. umirovio generale - potpisnike pisma u kojem izražavaju nezadovoljstvo politikom tadašnje vlasti - Janka Bobetka, Ivana Čermaka, Ivana Basarca, Krešimira Ćosića, Antu Gotovinu, Damira Krstičevića, Ivana Kapulara, Mirka Norca, Miljenka Filipovića, Ivana Koradu, Nojka Marinovića i Davora Domazeta Lošu.

"Vojska kolektivno ne treba sudjelovati u politici"

Josipović je rekao da ih je Mesić umirovio zbog bavljenja politikom na načelima koja nisu bila primjerena demokratskom političkom sustavu jer "vojska kolektivno ne treba sudjelovati u politici".

Nije htio komentirati izjavu predsjednika Generalskog zbora Marinka Krešića koji je, vezano uz najavu Grabar Kitarović, kazao da Generalski zbor neće dati potporu nijednom konkretnom predsjedničkom kandidatu nego načelno podržavati sve koji se zalažu za boljitak hrvatske države i hrvatskog naroda. Ustvrdio je pritom, kako prenose mediji, da kod Grabar Kitarović tu vrlinu nije primijetio.

"Svatko od građana ima pravo na svoj odabir i svatko će se moći opredijeliti na izborima", rekao je kratko Josipović.