Foto: Hina
Nažalost, zadnjih godina naučili smo da takvim najavama ne treba pretjerano vjerovati. Kada su gospodarska kretanja u pitanju, hrvatski ministar financija užasno je loš prognozer.
Dok je još bio u oporbi, prije nego je Kukuriku koalicija pobijedila na izborima u prosincu 2011. godine, Linić je veliki gospodarski oporavak najavljivao već za 2012. Sredinom 2011. tvrdio je da će BDP u 2012. rasti za čak tri posto.
Prognozu je revidirao nakon što je zasjeo u ministarsku fotelju i dobio potpuni uvid u kaos u kojem su državne financije ostale nakon osam godina HDZ-ove vladavine. Ni tada, međutim, Linića nije napuštao optimizam: predviđao je da će BDP u 2012. rasti za 0,8 posto.
Prognoza je to koje se Linić tvrdoglavo držao, iako je BDP po kvartalima nastavio padati. Nije ga mogao razuvjeriti ni Željko Rohatinski, bivši guverner Hrvatske narodne banke, koji je za 2012. prognozirao pad od jedan posto. Pokazalo se da su obojica bili u krivu; BDP je 2012. na kraju pao za čak dva posto.
Iako se pokazao kao nepouzdan prognozer gospodarskih kretanja, lekciju Linić nije naučio. Donedavno je tako jamčio da ćemo rast zabilježiti i u tekućoj 2013. godini.
Liniću je teško vjerovati
"Vlada čvrsto ostaje pri svojim prognozama o rastu za 0,7 posto", izjavio je Linić u svibnju ove godine, nakon što je Europska komisija procijenila da će hrvatsko gospodarstvo u 2013. zabilježiti pad od jedan posto. Prema zadnjoj prognozi MMF-a, hrvatski BDP u 2013. past će za 0,6 posto.
No, Linić se i dalje nada da će situaciju spasiti rezultati trećeg i četvrtog kvartala, nakon što je u drugom kvartalu BDP pao za 2,1 posto. "Ove godine još ne očekujemo stabilni rast. Treći kvartal bit će pozitivan, ostaje pitanje četvrtog kvartala, jer izvoz nam ne raste", tvrdi Linić.
Koja se god brojka na kraju 2013. pokaže istinitom, građanima Hrvatske jasno je da i dalje ne žive bolje. Hoće li se iduće godine išta promijeniti? "Vlada je išla s vrlo opreznom procjenom rasta u idućoj godini od 1,3 posto BDP-a, a MMF sa 1,5 posto. Počeci oporavka su vidljivi u drugom polugodištu pa bi iduća godina napokon mogla biti godina s konstantnim rastom", kaže Linić.
Međutim, kada se uzme u obzir koliko je puta do sada bio u krivu, Liniću je teško vjerovati. Osim što mu ne idu predviđanja kretanja BDP-a, Linić se nije iskazao ni po pitanju kreditnog rejtinga. Najprije je tvrdio da nam ga bonitetne agencije neće smanjiti. Pa smo završili u zoni "smeća". Pa je tvrdio da to ipak neće znatno utjecati na cijenu zaduživanja. Da bi kamate za izdavanje državnih obveznica svejedno završile u zoni od sedam posto.
Politika nerealnih obećanja
Prije samo nekoliko dana Linić je održao famoznu press konferenciju na kojoj je za loše stanje u državi okrivio privatni sektor koji, kako kaže, nedovoljno investira, iako im je prostor za to širom otvoren. Na istoj pressici otkrio je da se deficit zaključno s 30. rujna popeo na 13,3 milijarde kuna.
U proračunu kojeg sastavlja Linićevo Ministarstvo financija bilo je predviđeno da će ukupni deficit u 2013. iznositi deset milijardi kuna. Ta je granica probijena već sredinom godine. Linić sada tvrdi da ovogodišnji deficit neće dalje rasti, iako u to ne vjeruje ni premijer Zoran Milanović. Samo koji dan ranije je Milanović, naime, priznao da bi deficit krajem godine mogao biti oko 17 milijardi kuna.
Nakon svega ovoga ostaje još samo podsjetiti na izjavu premijera Zorana Milanovića iz lipnja prošle godine. "Najvažnije je da ovo nije politika nerealnih obećanja", uvjeravao je Milanović građane na sjednici Glavnog odbora SDP-a. Iz sadašnje perspektive čini se da je i ta Milanovićeva tvrdnja bila - nerealno obećanje.