Foto: Hina, Index
DRUGI krug predsjedničkih izbora obilježila je borba dva kandidata Ive Josipovića i Kolinde Grabar Kitarovića za glasove koje je u prvom krugu uzeo kandidat Živog zida Ivan Vilibor Sinčić.
U drugom krugu vidjeli smo i čuli oštru polemiku tko je više uništio Hrvatsku. HDZ ili SDP? Grabar Kitarović našla se pod kritikama svoje uloge u Vladi Ive Sanadera, dok je Josipović optužen da je asistirao Zoranu MIlanoviću u poraznoj gospodarskoj slici Hrvatske.
Drugi krug obilježio je gotovo potpuni izostanak Izbornih anketa, a što je vjerojatno rezultat potpuno pogrešnih prognoza za prvi krug. Naime, rejting agencije predviđale su Josipovićevu pobjedu u prvom krugu s velikom prednošću, što se naravno nije dogodilo.
Izborna šutnja počinje u ponoć. U nedjelju se u sedam ujutro otvaraju birališta. Hoćete li izaći na izbore i za koga ćete glasati? Ispunite našu anketu, a svoj izbor obrazložite u komentarima ispod članka.
IVO JOSIPOVIĆ
Ivo Josipović rođen je 28. kolovoza 1957. godine u Zagrebu i treći je predsjednik Hrvatske nakon Franje Tuđmana i Stjepana Mesića. U siječnju 2010. godine u drugom krugu izbora za predsjednika RH, pobijedio je Milana Bandića.
Josipovićeva kampanja bila je bazirana na riječi "Pravda", a volio se predstavljati kao generator promjena u društvu i kao zastupnik naroda u obračunu s korumpiranim sustavom. No, ubrzo se i sam Josipović počeo pojavljivati u kontekstima mnogih afera.
Jednu od njih, onu vezanu uz ZAMP, otvorio je upravo Index.
Iz Pantovčaka su u više navrata zataškavane "škakljive vijesti" te se u sprezi s glavnim medijima nastojalo sve utišati. Svi koraci predsjednika Josipovića bili su vezani za očuvanje vlastitog rejtinga te pozicije najpopularnijeg političara u zemlji.
Besmislice Indexa
"To što Index objavljuje su, dopustite mi da to tako kažem, besmislice", rekao je predsjednik Josipović u ožujku 2012. godine o aferi Zamporion. Također, novinaru Indexu telefonski je izrazio "zabrinutost" kazavši kako se na Indexu o njemu piše "neistinito i strašno".
Činjenica da Josipović, gostujući kod Aleksandra Stankovića u Nedjeljom u 2, javno lagao kako operativno ne sudjeluje u radu ZAMP-a, iako je sjedio u njegovom predsjedništvu, koje odlučuje o ugovorima s Emporionom, nije previše zanimala medije u našoj zemlji.
Udar Pantovčaka na jedine slobodne preostale medije koji o njemu ne pišu u superlativima osjetio je i tjednik Novosti. Josipović je tada biranim riječima napao izdavača tog tjednika Milorada Pupovca optuživši ga da zarađuje na "etnobiznisu". Josipović je zamjerio Pupovcu i reketarenje bivših zbog "ostvarivanja velikih financijskih prihoda iz proračuna" te zbog netransparentnog trošenja novca namijenjenog manjinama. Prošlog tjedna Novosti su mu to, i ne samo to, vratile naslovnicom na kojoj su optužile Josipovićevog savjetnika Rakara.
Novorođena sklonost za polemiziranje
Sve do početka predizborne utrke, Josipović se nije uključivao ni u jednu bitniju hrvatsku polemiku, ostajući neutralan. Politika nezamjeranja postala je glava odlika politike Pantovčaka pa je tako iz ureda Predsjednika izostala žešća reakcija na nepotreban referendum da se u Ustav uvrsti definicija da je brak zajednica muškarca i žene. Osim jasno izraženog stava "Protiv" nije bilo pretjeranih aktivnosti. Josipović valjda računa i na te glasače.
Ondje gdje je bivši predsjednik Stjepan Mesića ulazio svom silinom, a bila je riječ o civilizacijskim polemikama, Josipović se povlačio u "neutralnost". "Ako se zakon ne želi poštivati, onda ga se mora mijenjati", rekao je predsjednik Josipović u jeku harange odnosno pitanja dvojezičnosti u Vukovaru.
Ipak, u nedjelju je predsjednik Josipović djelomično konkretizirao svoje stavove. Komentirajući budućnost dvojezičnih ploča u Vukovaru, Josipović je istaknuo kako je nedavno naišao na kompromisno rješenje za koje misli da bi moglo polučiti rezultate.
"Bio sam u Vukovaru i susreo sam se s grupom građana koji imaju ideju kako to učiniti, jednu kompromisnu, dobru ideju o tome da se krene s tablama na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu s jedne strane, a na manjinskim jezicima i pismu s druge strane. To mi se čini prihvatljivim", kazao je Josipović.
Josipović od listopada 2014. godine aktivno ulazi u dijalektičke okršaje sa sugovornicima oko različitih inicijativa. Naročito revno preuzima na sebe odgovornost posrednika između sukobljenih društvenih i političkih grupacija te se tako uključuje u polemike oko braniteljskih prosvjeda u Savskoj, oko pitanja monetizacije hrvatskih autocesta te oko izmjena izbornoga zakonodavstva i Ustava.
Utjecaj koji zamračuje transparentnost
"Josipović je navikao da ga mediji štite, a ne napadaju, da su mu izdavači prijatelji, a ne protivnici, da se njegove afere zataškavaju, a ne otkrivaju, te da mu je kao najpopularnijem šefu države zapadnije od Sjeverne Koreje dopušteno legalno izabrane predstavnike manjina optuživati za reketarenje i zamračivanje proračunskog novca", pisali smo u kolovozu 2012. godine.
Više puta pokušali smo istražiti kako je zapravo Josipović došao do svoje velike imovine, no nismo uspjeli. Transparentnost ne počiva na Pantovčaku.
Koliki je utjecaj Josipovića na glavne medije možda se najbolje mogla vidjeti u slučaju Perković. Naime, dok se javnost zabavljala premijerom Zoranom Milanovićem i njegovim eskapadama svaki puta kada je trebao objasniti Lex Perković, bilo je umijeće vidjeti koliko je puta izbjegnuta činjenica da je savjetnik za sigurnost predsjednika, Saša Perković zapravo sin Josipa Perkovića.
"Ne pada mi na pamet zbog mogućeg sukoba interesa oko slučaja Lex Perković smijeniti Sašu Perkovića. Kao prvo gospodin Perković ne radi ništa vezano za predmet o kojem se radi. Taj predmet ako ga bude i kad bude bit će u rukama pravosuđa. Već sam rekao da nitko ne treba nositi moguće grijehe svojih roditelja. Jednom riječju ne pada mi napamet, ne pada mi napamet mijenjati savjetnika za sigurnost", naglašavao je predsjednik Ivo Josipović koji osim obrane vlastitih poslova i ljudi i nema neke rezultate.
Proračunskim novcem pogonjena kampanja
"Idemo uzeti milijarde bogatoj državi" bio je moto predsjedničke delegacije u Kataru gdje je vodio kremu hrvatskog gospodarstva. No, rezultata nema nigdje. Nestala je i njegova inicijativa za rast hrvatskog gospodarstva, a nije se istaknuo ni u kriznim situacijama. Dok je Vlada bila na poplavljenim područjima, Josipović je s Božidarom Kalmetom uživao na jahti.
Ivo Josipović vodi jednu od skupljih predizbornih kampanja u novijoj povijesti Hrvatske. A sve to o trošku poreznih obveznika. Proračun ureda predsjednika za 2014. godinu, naime, iznosi 43.903.377 kuna, a ta su sredstva gotovo u cijelosti posvećena Josipovićevoj nakani da na izborima krajem godine osvoji još jedan mandat.
Druga Republika
Josipović je, pred sam kraj trenutačnog mandata, odlučio lansirati projekt promjene Ustava - projekt kojim bi se, u slučaju pobjede, bavio idućih pet godina. Kao ključne sastavnice novoga Ustava Josipović navodi stavke na koje nailazimo kod svih predsjedničkih kandidata, jačanje demokracije i osnaživanje ekonomije.
U nastupima u kojima proklamira buduće promjene, Josipović spominje sintagmu "Druga Republika". Za njega je to jedna modernija Hrvatska, duboko naklonjena pred oltarom tehnokratske racionalnosti stručnjaka i upravitelja 21. stoljeća, a opet povezana s povijesnim korijenima prošlih generacija.
Sinteza najboljega iz svjetova tradicije i modernosti, koji ne moraju, kako ističe predsjednik Josipović, nužno biti nepomirljivi.
Optužbe u Aferi Kamensko
Predsjednik Josipović u više navrata odlučio je ignorirati pitanja Indexa te tako ni nakon dva tjedna pokušavanja i četiri požurnice Index nije dobio očitovanje Josipovića o izjavama koje je dao bivši ravnatelj policije Oliver Grbić. Naime, ravnatelj policije Grbić prozvao je glavnog bivšeg državnog odvjetnika Mladena Bajića zbog zaustavljanja istrage u Aferi Kamensko. Tako je spomenuo i ulogu predsjednika Hrvatske u zaustavljanju istrage.
"Govorim o trokutu između predsjednika Ive Josipovića, tadašnjeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića i Ninoslava Pavića", rekao je Grbić. Tvrdnja bivšeg ravnatelja policije suprotna je osnovnoj ideji kampanje Ive Josipovića koja se bazira na tvrdnji da su upravo zahvaljujući današnjem predsjedniku poznati političari završili u zatvoru.
Bivši ravnatelj policije svojom optužbom sugerira da je Josipović zapravo radio i na držanju političara i moćnika izvan zatvora.
Govor nakon prvog kruga:
KOLINDA GRABAR KITAROVIĆ
Kolinda Grabar Kitarović rođena je 29. travnja 1968. godine u Rijeci, a nakon karijere u diplomaciji, od 2003. godine počinje njen politički uzlet kada postaje ministrica europskih integracija. Uzlet je vezan uz Ivu Sanadera koji tada sastavlja Vladu. Dvije godine kasnije, nakon što je Miomir Žužul morao otići, Grabar Kitarović preuzima ministarstvo vanjskih poslova.
Nakon što je Sanader 2007. godine uspio dobiti i drugi mandat u Ministarstvo vanjskih poslova dolazi Gordan Jandroković, a Grabar Kitarović kreće s međunarodnom karijerom. Tako je od 2008. do 2011. godine bila veleposlanica u SAD-u, da bi u srpnju 2011. godine bila imenovana pomoćnicom glavnog tajnika NATO-a zaduženog za javnu diplomaciju.
Govor nakon prvog kruga: