Mesić se od Boljkovca oprostio pozdravom: "Smrt fašizmu, sloboda narodu"

Foto: Radio Mrežnica

JOSIP BOLJKOVAC, prvi ministar unutarnjih poslova RH i bivši gradonačelnik Karlovca, u Vukovoj Gorici pokopan je uz državne počasti.

Boljkovac je ispraćen uz zvuke pjesme "Otišao je otac moj polako", a na sprovodu mu je govor držao Stjepan Mesić, bivši predsjednik RH, Boljkovčev dugogodišnji prijatelj.

"Usprkos svih tvojim zaslugama dožvio si i to da te na kraju života vuku po sudovima pod optužbom za ratni zločin, kako to vole danas reći, komunistički ratni zločin. Doživio si to da optužbe budu odbačene i to mi je osobito drago. Govorim u ime mnogih kad kažem da si se borio za Hrvatsku u kojoj se neće diskriminirati nikog, niti falsificirati povijest, a ja ću se za to i dalje boriti, dragi prijatelju. Ispratit ću te riječima koje bi sigurno želio čuti. Počivaj u miru. Smrt fašizmu, sloboda narodu", rekao je Mesić.

Govor je na Boljkovčevom sprovodu održao i Anto Nobilo, odvjetnik koji ga je branio od optužbi za ratni zločin.

"Sa 92 godine, kad se jedva kretao, jedan ministar poželio je postati predsjednik jedne stranke i na ovim bregovima, sa specijalcima pod maskama, došao ga uhititi. Srećom, pravosuđe je dobro reagiralo", rekao je Nobilo.

Hrvat, humanist, antifašist i ljevičar

Istaknuo je da je Boljkovac bio i ostao Hrvat, humanist, antifašist i ljevičar bez obzira na to što se oko njega događalo.

U ime Karlovčana, novinar i publicist Danko Plevnik rekao je da je Boljkovac bio uspješan gradonačelnik, "zaslužan za renesansu Karlovca šezdesetih godina prošlog stoljeća" jer se za njegova mandata između 1963. i 1969. taj grad brzo i sustavno razvijao i urbanizirao.

Nastali su tada podvožnjaci, sustav obrane od poplava, kupalište s velikim hotelom 'Korana', robna kuća, autobusni kolodvor, bolnica Švarča itd., prosperirale su mnoge tvrtke, a bio je i inicijator gradnje tadašnje prve autoceste Zagreb-Karlovac, rekao je Plevnik.

Sudionik hrvatskog proljeća

Godine 1972. pao je u nemilost vlasti zbog sudjelovanja u hrvatskom proljeću te izgubio građansko pravo javnog djelovanja i tek se devedesetih godina vratio na javnu scenu", podsjetio je.

U ime Društva slovensko-hrvatskog prijateljstva, od Boljkovca, koji je bio njegov član, oprostio je Božo Dimnik.

Pročitana su dva brzojava sućuti, predsjednika Hrvatskoga sabora Josipa Leke i grada pobratima Karlovca Alessandrije.

Josip Boljkovac umro je u ponedjeljak u 94. godini u karlovačkoj Općoj bolnici.

Pročitajte više