Foto: FAH
Kao prvo, Ostojić je rekao je kako izjava ministra Dačića nije u redu jer to, kako kaže, odašilje poruku da se u Srbiji neće pobrinuti za izbjeglice.
"Izjava Dačića, njihovog ministra vanjskih poslova u kojoj radi opservaciju na račun toga gdje bi mogli biti putevi kada Mađarska sagradi zid, nije izjava u smislu da će oni preusmjeravati izbjeglice prema Hrvatskoj, Bugarskoj ili slično. Niti oni to mogu, a i temeljem međunarodnog ugovora bi svaku takvu osobu koja bi bila preusmjerena u Hrvatsku temeljem Ugovora o readmisiji mi vratili u Srbiju", rekao je Ostojić.
"Hrvatska nije zemlja destinacije"
Istaknuvši kako već godinama imamo izbjegličke valove, naveo je 2013. kad smo nakon Arapskog proljeća imali ozbiljan udar iz svih afričkih zemalja, Sirije, Iraka, Afganistana, a izbjeglice su se mahom probijale prema zapadnoj Europi pa i Balkanskom rutom, no njen središnji dio koji ide preko Hrvatske je navodi, bio potpuno zaustavljen.
Hrvatska, ističe ministar, redovito bilježi pad broja ilegalnih imigranata i tražitelja azila jer su se kretali putevima s istoka preko Grčke, Bugarske, Makedonije i Srbije prema Mađarskoj, a južnim krakom išli su od Grčke prema Albaniji.
"Hrvatska je uspijevala kontrolirati granicu, a i nismo bili zemlja destinacije, odnosno zemlja u kojoj žele ostati. Naime, kad uđete u Hrvatsku možete biti ilegalni imigrant koji je ušao ilegalno u Hrvatsku i nastoji dalje u Europu, a za takve imamo prihvatni centar u Ježevu na autoputu prema Beogradu i svaka naša granična postaja policije ima manje prostorije za zadržavanje ilegalnih imigranata. Nakon njihove obrade njih se potom prebacuje u Centar u Ježevu gdje imamo smještajni kapacitet za 100 ljudi", rekao je Ostojić.
Lani 1450 ilegalnih imigranata ušlo u Hrvatsku
Lani je Hrvatska kaže, imala 1450 ulazaka od strane ilegalnih imigranata, no nije bilo prekapacitiranosti jer je proces išao dosta brzo. Maksimalno do tri dana mogu biti u policijskoj postaji i tada ih se vraća u zemlju iz koje su ušli u Hrvatsku ili ih se smješta u Ježevo.
Druga vrsta izbjeglica koji dolaze u Hrvatsku su, dodaje, oni koji traže politički azil odnosno međunarodnu zaštitu iz razloga jer je opasno za njih da se vrate u zemlju iz koje su izbjegli.
"Tad provjeravamo da li imaju pravo na međunarodnu zaštitu pa ih smještamo u prihvatne centre za azilante u Kutinu gdje smještamo ranjive skupine poput žene i djece te maloljetnika bez roditelja. Drugi prihvatni centar za azilante je u Zagrebu u Dugavama gdje smještamo sve ostale", rekao je ministar Ostojić.
Naglasio je kako osoba koja je prebjegla u Hrvatsku mora dokazati da je zaista u opasnosti u svojoj zemlji te se treba postupiti prema međunarodnim konvencijama koje smo potpisali kao članica UN-a, a takvih konvencija se, kaže Ostojić, treba pridržavati i Srbija.
Hrvatska može smjestiti do 900 azilanata
"Postupak dobivanja azila traje dugo i za to vrijeme dužni smo osigurati im učenje jezika, smještaj, prehranu, higijenske uvjete i liječničku skrb. To Hrvatska ima na visokom nivou u odnosu na druge zemlje. U Kutini su uvjeti vrlo kvalitetni.
Kapacitet je između 700 i 900 za osoba tražitelja azila. Ako se odobri azil, preko Ministarstva socijalne skrbi idu u postupak integracije. Od 1000 tražitelja azila 2013. godine njih 85 posto je otišlo iz Hrvatske na kraju postupka. Od 150 tražitelja mi smo odobrili 50 azila, znači trećina je dobila zaštitu u Hrvatskoj.
Lani je brojka tražitelja azila pala na 330, a ove godine opet imamo značajan pad pa je u prvih šest mjeseci samo 117 ljudi zatražilo azil tako da ozbiljnog problema s azilantima nemamo.
A što se tiče izjava Europske komisije o broju izbjeglica koje moramo prihvatiti valja reći da nam EK nije mogla ništa narediti, ali je zato naša Vlada donijela odluku da prihvatimo 550 izbjeglica u roku dvije godine pa smo uz Estoniju jedina zemlja koja je prihvatila više od predloženog.
U dvije godine primit ćemo 550 izbjeglica
Njih 400 će doći iz programa relokacije, a riječ je o izbjeglicama koje su sad u Italiji i Grčkoj, i za koje ćemo dobiti financijsku pomoć iz EU od 6000 eura po osobi, a uz to ćemo prihvatiti još 150 ljudi iz kvote iz trećih zemalja, koji se sad nalaze u Siriji, Libiji. Znači 550 ljudi u 2 godine je brojka onih koje definitivno moramo integrirati u hrvatsko društvo", rekao je Ostojić.
Dodao je i kako ova situacija s ilegalnim imigrantima već godinama traje, te je kaže lani preko Srbije s Kosova čak 198.000 ljudi ušlo u Mađarsku preko srbijanske granice pa su zato, objašnjava Ostojić, i počeli graditi zid jer su imali ogroman priljev tražitelja azila.
Taj proces se nastavio dalje i njihova obaveza konkretno u Srbiji je, naglašava Ostojić, jednaka kao u Hrvatskoj.
"Srbija ne može kazati vi ste na putu za EU pa se nemojte kod nas zadržavati. Vrlo je loše kad se takva poruka uopće šalje jer se njome daje do znanja 'nećemo vam pružiti nikakvu pomoć, ni smještaj ni hranu ni program azila, ako već ne možete u Mađarsku odite bilo gdje drugdje'", naglasio je ministar Ostojić.
Dodao je kako u slučaju da se suočimo s izbjegličkim valom te nam 10.000 ljudi počne trčati preko granice, u tom trenu imat ćemo krizu i dobit ćemo ogroman broj ilegalnih imigranata koje treba zbrinuti.
"Osigurat ćemo im kvalitetnije uvjete nego što imaju po parkovima u Srbiji"
Međutim, oni motivaciju za dolaskom u Hrvatsku, kaže Ostojić, nemaju jer se iz nje kasnije ne mogu slobodno šetati Schengenskim prostorom. Njemačka će ih primjerice poslati nazad u Hrvatsku, pa mi u Srbiju i tako dalje.
"Onog trena kad im uzmemo otiske spojeni su u sustav prema Dublinskoj konvenciji u kojem je dotičan imigrant evidentiran kao hrvatski azilant i ne može dalje tražiti prava u Italiji ili Njemačkoj naprimjer, eto zato njima nije Hrvatska interesantna. A u slučaju da se i dogodi veliki priljev ilegalnih imigranata imamo obvezu da ih primamo prema međunarodnim pravilima, ali tad bi sigurno osigurali kvalitetnije uvjete nego što ih imaju po parkovima u Srbiji", ustvrdio je ministar Ostojić.
Na kraju je zaključio kako svi valovi koji su do sad bili iz Sirije i ostalih zemalja nisu dokazali da smo imali val imigranata u Hrvatskoj.
Kapacitete za privremeni smještaj Hrvatska kaže ima pa u Ježevu planiraju u slučaju potrebe postaviti dodatne šatore, ali također je naveo kako o tome ne bi špekulirao jer se do sad nije pokazalo da bi imali takvu navalu ilegalnih imigranata.