Foto: Hina
"Prije svega, Izrael se nada da Hrvatska neće priznati nepostojeću palestinsku državu dok se to pitanje ne riješi bilateralnim pregovorima Izraelaca i Palestinaca. Službeno hrvatsko stajalište dosad je bilo da će Hrvatska, kao neovisna država, o tom pitanju odlučivati autonomno. Nadamo se da će Hrvatska tako važnu odluku donijeti uzimajući u obzir bilateralne odnose s Izraelom", rečeno je Hini iz izraelskog veleposlanstva u Zagrebu.
Veleposlanica također naglašava da je Hrvatska članica Europske unije, koja nije postigla konsenzus o tom pitanju koje može zakomplicirati i naštetiti odnosima s Izraelom.
Palestinu je nedavno priznala Švedska, kao prva članica EU-a koja je to učinila. "Treba znati da je švedska vlada, a ne parlament, objavila priznanje nepostojeće palestinske države, pokušavajući joj na silu dati legitimitet. Zato je švedskom veleposlaniku u Izraelu uručen prosvjed, a Izrael je povukao svog veleposlanika iz Švedske na konzultacije", navodi Kalay Kleitman.
Izrael će o mogućim posljedicama priznanja Palestine, "ako takvu odluku donese EU ili neka od zemalja, odlučiti sukladno razvoju događaja", poručuje izraelska veleposlanica.
Autonomna odluka Hrvatske
Ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić je na tiskovnoj konferenciji u Zagrebu 19. studenoga naglasila da države članice EU-a imaju različita stajališta o priznanju Palestine i da se o tome razgovara na sastancima Europskog vijeća.
Naglasila je da na Hrvatsku nitko nije provodio pritisak oko priznanja Palestine. "Što se tiče pritiska, nitko nije provodio pritisak ni u jednom ni u drugom pravcu. To je naša autonomna odluka u potpunosti", rekla je ministrica Pusić.
Europski zastupnici u Strasbourgu odgodili su krajem studenoga glasovanje o rezoluciji o priznavanju Palestine za sljedeću sjednicu u prosincu. Na zahtjev Europske pučke stranke (EPP) zastupnici su tijesnom većinom glasovali za odgodu. I pristaše i protivnici priznanja Palestine slažu se da je potrebno postići široki konsenzus oko sadržaja rezolucije. Palestinsko pitanje izbilo je u prvi plan nakon što je Švedska, kao prva članica EU-a, priznala palestinsku državu. Nedavno su španjolski i francuski parlamenti usvojili rezolucije u prilog priznanju Palestine.
Zina Kalay Kleitman kaže da su odnosi Izraela i Hrvatske općenito korektni, a dodaje kako postoji potencijal za bolje gospodarske odnose i to se nastoji iskoristiti.
Povrat imovine
Jedno od važnijih pitanja u odnosima Izraela i Hrvatske jest i povrat konfiscirane i nacionalizirane imovine židovske zajednice.
Svjetska židovska organizacija za restituciju (WJRO) prošli je tjedan pozdravila odluku hrvatske vlade da židovskoj zajednici dodijeli zgradu u Dežmanovoj 6 u Zagrebu, što je zamjena za zgradu u Amruševoj 8, koja je izgrađena 1927. godine i bila je u vlasništvu židovske općine dok je prvo nije konfiscirao ustaški, a potom nacionalizirao komunistički režim.
>Hrvatska židovskoj zajednici predaje 25 milijuna kuna vrijedno zemljište i zgradu u centru Zagreba
"To je bio dugo očekivani, ali važan prvi korak u raščišćavanju nasljeđa holokausta u Hrvatskoj, kao i u nastavku revitalizacije židovske zajednice u demokratskoj Hrvatskoj", rekao je Daniel Mariaschin, glavni pregovarač WJRO-a i izvršni potpredsjednik organizacije B'nai B'rith.
Izaslanstvo WJRO-a upravo u ponedjeljak i utorak boravi u Zagrebu na novom krugu pregovora s hrvatskom vladom o povratu židovske imovine.
"WJRO je ustanovljen i radi kao neovisna međunarodna organizacija s ciljem povrata nasilno oduzete općinske i privatne židovske imovine u nacističkim progonima u Drugom svjetskom ratu. Izrael podržava WJRO, a Hrvatska je jedna od država s kojom ta organizacija radi. Nadamo se da će sastanci WJRO-a s hrvatskim vlastima uroditi plodom", kazala je Zina Kalay Kleitman.
Po WJRO-u, židovska zajednica u Hrvatskoj podnijela je 135 zajedničkih zahtjeva za povrat imovine, prema zakonu o odšteti iz 1996., ali je samo 15 takvih zahtjeva realizirano.