HRVATSKA gorska služba spašavanja i Hrvatski planinarski savez već su izvijestili javnost da kreću u potražnu akciju na Kavkaz kojoj je cilj potraga za tijelima hrvatskih alpinista koji su nestali u ledenom odronu na planini Ušba 1974. godine.
Radi se o dosad najvećoj nesreći hrvatskih alpinista u kojoj su poginuli alpinisti i gorski spasioci: Ante Bedalov, Nenad Čulić, Urso Vrdoljak i Viktor Tabaković. Tijela Ante Bedalova i Urse Vrdoljaka pronađena su na užetu u stijeni Ušbe nakon nesreće, dok su Nenad Čulić i Viktor Tabaković nestali u ledenoj lavini koja je zbog naglog pogoršanja vremena protutnjala stijenom Križa Ušbe.
Hrvatska ekspedicija pronašla čak tri tijela, kraj jednog nađena značka HGSS-a
13. srpnja na Kavkaz je otišla četveročlana ekspedicija iskusnih gorskih spasioca. Darko Berljak, Edin Alikalfić, Dražen Pezer i Hrvoje Kamenjarin sinoć su se javili s prvim vijestima. U opsežnoj i temeljitoj potrazi na ledenjaku ispod Križa Ušbe pronašli su tri tijela. Kraj jednog tijela pronađena je i službena značka gorskog spasioca HGSS-a, no zbog korozije nije moguće utvrditi broj značke. Iz toga se može pretpostaviti da bi barem jedno tijelo moglo pripadati stradalim hrvatskim alpinistima i gorskim spasiocima Nenadu Čuliću i Viktoru Tabakoviću.
"Jesu li konačno pronađeni ostaci oboje naših kolega i prijatelja koji su 24. srpnja 1974., prije 38 godina, smrtno stradali u ledenoj lavini, pokazat će tek DNK analiza. Iako je već i samo lociranje tijela na velikom ledenjaku spektakularni uspjeh, upravo rezultati analize uzoraka tkiva biti će presudni za obitelji i sve prijatelje koji svim srce žele konačni povratak tijela u domovinu", javljaju iz HGSS-a.
Težak zadatak: Spustiti tri tijela u dolinu po vrlo teškom terenu koji uključuje ledopad od 600 metara
Treće tijelo vjerojatno pripada nekom od stradalih alpinista iz nekog drugog vremena. Naime, Križ Ušbe je vrlo opasan alpinistički uspon u kojem je i prije i nakon nesreće 1974. godine bilo smrtnih stradavanja u lavinama i ledenim odronima. Ovu pretpostavku potvrđuju nešto drugačiji dijelovi alpinističke opreme.
U ovom trenutku ekspedicija je pretražila sve što je bilo vidljivo na ogromnom prostoru ledenjaka. Pred ekspedicijom je problem kako tri tijela spustiti u dolinu po vrlo teškom terenu, poglavito niz 600-metarski ledopad na kraju ledenjaka. Naši alpinisti i gorski spasioci, vođa ekspedicije Darko Berljak te Edin Alikalfić, Hrvoje Kamenjarin i Dražen Pezer za sada vjeruju da će u tome uspjeti.
Prizmić: Ima još nekih indicija, ali zasad ne možemo izlaziti u javnost s detaljima
Pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić u kratkom nam je razgovoru potvrdio da, s obzirom na pronađenu značku HGSS-a, postoji velika vjerojatnost da se radi o tijelu barem jednog od dvojice naših alpinista. Na pitanje ima li još nekih indicija koje bi to mogle potvrditi, rekao je da ima, ali da bi u ovoj fazi bilo neozbiljno špekulirati i s neprovjerenim informacijama izlaziti u javnost.
Rekao je i da od jučer nema novih informacija od ekspedicije na Kavkazu. "Još se nismo čuli, obično se čujemo poslijepodne satelitskim telefonom. Vjerujem da neće biti nekih promjena", rekao je, dodavši da sada slijede organizacija i vrlo složeni transport tijela u dolinu.
38 godina u dubokim naslagama snijega i leda
Stijena Križ Ušbe u kojoj su stradali naši alpinisti monumentalna je ledom okovana kamena piramida s dva vrha (južni visok 4700 metara , sjeverni 4697). Ledenjak započinje u podnožju stijene i završava velikim ledopadom, nekih 2400 metara niže od vrha. Tijela stradalih alpinista dugo su se vremena nalazila u dubokim naslagama snijega i leda u masi velikog ledenjaka, koji se poput spore ledene rijeke kretao od podnožja stijene u kojoj se nesreća dogodila prema svome kraju i završnoj moreni. Zbog toga su tijela i pronađena znatno dalje od mjesta nesreće i to zahvaljujući činjenici da je površinsko topljenje debelih naslaga leda u nižim visinama otkrilo godinama skrivenu tajnu. U svih 38 godina nakon nesreće, HGSS i HPS su pratili i provjeravali sve vijesti s Kavkaza pa su na prvi realan trag da bi se moglo raditi o našim pripadnicima zajednički organizirali ekspediciju s ciljem njihova pronalaska.
Prve vjerodostojne tragove otkrio je slučajno češki alpinist koji je prošle godine na području ledenjaka ispod Ušbe slučajno našao određeni broj komada alpinističke opreme na temelju kojih je zaključio da pripadaju slovenskim alpinistima. Čeh je nakon što se vratio sa svog putovanja prije desetak mjeseci, fotografije svojih nalaza poslao Gorskoj reševalnoj zvezi Slovenije. Slovenci su zaključili da niti jedan njihov alpinist nije stradao na tome području te su fotografije proslijedili HGSS-u.
Napokon nada da će alpinisti nakon gotovo četiri desetljeća biti dostojno sahranjeni
"To je bio dovoljan razlog za pokretanje ekspedicije s jedinim ciljem: organizirati na ledopadu i ledenjaku veliku potražnu akciju kako bi se pronašla tijela naših kolega alpinista i gorskih spašavatelja. Uspjeh je neizvjestan, jer se u međuvremenu ledenjak ubrzano kretao, a tijekom prošle zime pale su i nove obilne naslage snijega. No, u slučaju uspjeha, ključni zadatak je donijeti uzorak DNK u Hrvatsku kako bi se sa sigurnošću identificiralo o kome se radi", piše pročelnik HGSS-a Vinko Prizmić.
Dok se ne izvrši pouzdana identifikacija, zadatak ekspedicije je spustiti tijela u dolinu te ih pokopati na alpinističkom groblju u najbližem naselju Mestija u Gruziji. Naime, identifikacija je preduvjet da Gruzija dozvoli naknadno prenošenje posmrtnih ostataka u domovinu. Obitelji stradalih alpinista ovih trenutaka ponovno proživljavaju nesretne događaje, s nadom da će njihovi najbliži nakon gotovo četiri desetljeća naći svoj mir i biti dostojno sahranjeni.
15 alpinista u jugoslavenskoj ekspediciji
U ekspediciji na Kavkaz sudjelovalo je petnaest alpinista iz više zemalja tadašnje Jugoslavije. Osim poginule četvorice išli su: Tomislav Vračević, Žarko Gostović, Muhamed Šišić, Muhamed Gafić, Ivan Kotnik, Jože Rožič, Stane Klemenc, Marjan Prelog, Silvester Jošt, Velimir Barišić i Vladimir Mesarić.
Kako sudionik ekspedicije Vladimir Mesarić piše u časopisu Hrvatski planinar iz 1974. godine, nakon što su se trinaestorica popela na najviši europski vrh Elbrus, počele su pripreme za znatno duže uspone, a alpinisti su se podijelili u tri skupine. U trećoj skupini bila su upravo četvorica stradalih alpinista.
24. srpnja neki su članovi ekspedicije vidjeli ispaljene rakete za poziv u pomoć s Križa Ušbe. O tome su obaviješteni lokalni spašavatelji pa je dan kasnije u potragu za alpinistima krenuo helikopter koji se zbog slabe vidljivosti morao vratiti bez rezultata.
26. srpnja ponovno je uzletio helikopter, a u njemu je ovoga puta bio i Mesarić. Iznad Križa Ušbe vidjeli su u donjem dijelu dvojicu penjača kako vise navezani užetom na snježnoj padini. Njihova su tijela spuštena, ali tijela Nenada Čulića i Viktora Tabakovića dosad nisu pronađena. Vjerovalo se da ih je pokupila velika ledena lavina i potraga se usmjerila na to područje. Međutim, led se počeo rušiti i postojala je stalna opasnost od novih lavina pa se moralo odustati od daljnjeg traženja...