Foto: FaH
"VLADA ponavlja istu grešku kao kod uspostave sustava za provođenje EU fondova za prvih šest mjeseci članstva. Hrvatska je, naime, po pristupanju Europskoj uniji već kasnila s uspostavom informacijskog sustava za EU fondove (MIS) prema kriterijima za financijsku perspektivu 2007. - 2013. i izgubila je vrijeme, zbog čega 150 milijuna eura predujma nije dobiveno do kraja 2013. nego tek u 2014. Još jednom Vlada ne zna uspostaviti MIS na vrijeme. A što je najgore, izgradnja potpuno novog MIS-a za razdoblje 2014. - 2020. pokazuje da su za prvih šest mjeseci bacili novac i razvili MIS koji je neupotrebljiv za dalje", tvrdi eurozastupnica HDZ-a Ivana Maletić koja podsjeća da je Vlada sporost u izradi MIS-a branila kvalitetom da bi na kraju dobili - ništa.
Naime, početkom svibnja 2015. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije objavilo je otvoreni poziv za nadmetanje u vrijednosti od 20,7 milijuna kuna bez PDV-a, za obavljanje "Usluge uspostave agilnih provedbenih timova za oblikovanje, razvoj, isporuku, upravljanje, reviziju i održavanje IKT rješenja po mjeri za upravljanje ESI fondovima 2014.- 2020". Iza složenog naziva ove nabave krije se uspostava informacijskog sustava upravljanja (MIS) za razdoblje 2014. - 2020., što je jedan od preduvjeta za pozitivnu procjenu usklađenosti sustava financijskog upravljanja i kontrole uspostavljenog za provođenje EU fondova iz razdoblja 2014. - 2020., odnosno, pojednostavljeno rečeno - za akreditaciju.
Kako tek sada?
"Zašto je ovaj natječaj objavljen tek sad, u trenutku kad je informacijski sustav trebao biti u punoj funkciji i kada se, prema riječima nadležnog ministra, kreće s postupkom procjene usklađenosti koji će provesti Agencija za reviziju sustava provedbe programa Europske unije (ARPA)? Kako Vlada uopće misli provesti postupak procjene usklađenosti, ako tek sada kreće projekt izgradnje
Postojeći MIS tako se neće nadograđivati. Kreće se opet ispočetka: novi natječaj od ukupno 20,7 milijuna kuna predviđa 7 milijuna kuna za "Upravljanje razvojem i isporukom proizvoda", te 13 milijuna kuna za "Razvoj proizvoda i kontinuiranu podršku". Tome je dodano i 750 000 kuna za „reviziju informacijskih sustava i ocjenu softvera“. Iako je riječ o okvirnom sporazumu za razdoblje od tri godine, sredstva su više nego značajna. Doda li se PDV, dolazimo do iznosa od 25,9 milijuna kuna.
Prekoračeni rokovi
"U svakom slučaju, postupak procjene usklađenosti (akreditacija) značajno će se odužiti. Već sada su prekoračeni rokovi prema kojima je ARPA trebala krenuti s procjenom u lipnju 2015. Po pitanju uspostave odgovarajućeg informacijskog sustava za upravljanje EU fondovima Vlada je još jednom pala na ispitu. Nadajmo se samo da to neće rezultirati dodatnim gubljenjem dodijeljenih sredstava", zaključuje Maletić na kraju.