Nova apsurdna reakcija: Fina i dalje ne zna je li dokumentacija u slučaju Despot krivotvorena

Foto: Google Street View

FINA se još jednom odlučila oglasiti o provođenju ovrha temeljem krivotvorene dokumentacije. U novom apsurdnom priopćenju Fine, u kojem se osvrću na slučaj novinara i poduzetnika Zvonimira Despota, kojem je prevarant uz pomoć Fine zamalo ukrao novac s računa tvrtke, ističe se kako je riječ o "navodno krivotvorenom obračunu poslodavca" iako je policija provela istragu. Opravdavaju to time da zasad nisu primili službeno izvješće nadležnih tijela o slučaju.

Fina u svom reagiranju također tvrdi kako je Despotov slučaj jedini, iako se pisalo i o slučaju poduzetnika Saše Cvetojevića, gdje je brzom reakcijom policije spriječena još jedna takva prijevara. Čini se, ni o tom se slučaju nisu informirali.

Iz Fine ni ovog puta nisu propustili istaknuti kako nije na njima da provjeravaju vjerodostojnost dokumentacije već samo da provode ovrhe.

> "Snalazite se ili krepajte": Ovako prevaranti uz pomoć Fine kradu novac tvrtkama

> Apsurdna reakcija Fine: "Mi samo vršimo ovrhu, nije na nama da provjeravamo jesu li dokumenti lažni"

> Poduzetnik pisao Milanoviću i Josipoviću: Želite li u povijest ući kao grobari ovoga društva?

> Još jedan slučaj krivotvorenih dokumenata: Prevaranti i dalje uz pomoć Fine pljačkaju poduzetnike

> Poruka birokratskim "genijalcima" iz Fine: "Ukinite sami sebe, odmah i svima nam olakšajte!"

Reagiranje Fine prenosimo u cijelosti:

"Poštovani,

radi istinitog informiranja javnosti, dostavljamo reagiranje na medijsku objavu o navodno krivotvorenom obračunu poslodavca koji je bio osnova za iniciranje postupka ovrhe na novčanim sredstvima.


Izmjenama Ovršnog zakona od 15.10.2012. g., u hrvatsko ovršno pravo uveden je postupak izravne naplate temeljem obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine. Time je velikom broju radnika, kojima poslodavac nije isplaćivao plaću, omogućena naplata neisplaćene plaće na učinkovit način, podnošenjem zahtjeva za naplatu u Financijsku agenciju (dalje u tekstu: Finu). Prije navedenih izmjena, naplatu neisplaćene plaće radnik je mogao zatražiti isključivo putem suda, u postupcima koji su često bili dugotrajni. Od navedenog je datuma, putem zahtjeva za izravnu naplatu, ukupno naplaćeno 25.614.507,62 kn s osnove dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine.

Pojava, prema svemu sudeći neodgovornog pojedinca, koji je prema do sada dostupnim informacijama pokušao zlouporabiti instrumente izravne naplate (slučaj Despot), ne može i ne smije dovoditi u sumnju instrument izravne naplate i učinkovitost u ostvarivanju prava naplate dospjelih potraživanja radnika putem navedenog instrumenta. Naime, neistinita je tvrdnja da, cit.: "Despot i njegova tvrtka nisu jedine žrtve ovakvih ovršnih prevaranata". Radi se o jedinom slučaju pokušaja zlouporabe instrumenta izravne naplate.

Također, neistinita je tvrdnja da, cit.: "Fina predanu dokumentaciju kontrolira samo kad je riječ o jako velikim iznosima." Sukladno Zakonu o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, u postupku provedbe ovrhe provjeravaju se sve osnove za plaćanje, što uključuje provjeru je li dostavljena na propisani način, uz propisani obrazac te je li osnova za plaćanje podobna za provedbu ovrhe (provjera formalno pravne podobnosti).

Neistinita je tvrdnja da Fina automatski prebacuje sredstva na račune navodnih prevaranata koji zatraže ovrhu. Zakonodavac je vodio računa o zaštiti i dužnika i vjerovnika te je iz tog razloga zakonom propisano da se obračun poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine dostavlja u Finu uz zahtjev za izravnu naplatu, temeljem kojeg se vrši zapljena novčanih sredstava na rok od 30 dana. Posebno ističemo da se ovdje radi o zapljeni novčanih sredstava bez prijenosa na račun ovrhovoditelja. Nakon primitka navedenog zahtjeva, na adresu ovršenika navedenu u zahtjevu za izravnu naplatu, Fina šalje presliku zahtjeva za izravnu naplatu s podacima iz obračuna poslodavca na temelju kojeg je zatražena izravna naplata. Po saznanju da je protiv njega zatražena izravna naplata, poslodavac, koji je u ovom slučaju ovršenik, sudu može podnijeti prijedlog za odgodu ovrhe, tj. prijedlog da se pljenidba i prijenos proglase nedopuštenim. Iz navedenoga je vidljivo da je zakonodavac vodio računa o zaštiti dužnikovih interesa (poslodavca).

Kada Fina zaprimi obavijest od strane ovršenika, nadležnog tijela ili treće osobe, da je osnova za plaćanje krivotvorena, tada se odmah zastaje s postupkom provedbe ovrhe i kontaktira nadležna tijela. Dakle, Fina je provedbeno tijelo koje nema ovlasti utvrđivati prava i obveze stranaka kao niti položaj stranaka u postupku, već ovrhu provodi temeljem dostavljenih osnova za plaćanje u skladu sa zakonskim odredbama. Postupanje po prijavama radi sumnje u počinjenje kaznenog djela, u nadležnosti je Državnog odvjetništva i Ministarstva unutarnjih poslova, a odgovornost za eventualno počinjenje kaznenog djela utvrđuje sud.

Stoga se radi zaštite svojih interesa i ugleda, Fina pisanim putem obratila Ministarstvu unutarnjih poslova kako bi dobila informacije o okolnostima ovoga slučaja koje nam i dalje nisu poznate. Pri tome mislimo na informacije o tome je li osoba koja je najprije inicirala, a potom odustala od prisilne naplate, radnik tvrtke čiji je vlasnik gosp. Despot, je li falsificirala obračun plaće ili joj je isti uručen od poslodavca, je li riječ o pokušaju prijevare i falsifikata motiviranog osvetom ili nekim drugim motivom te je li ta osoba poduzela spomenute radnje samoinicijativno ili u dogovoru s drugom ili sa više drugih osoba. Do danas Fina nije zaprimila službenu obavijest nadležnih tijela o tome je li u konkretnom slučaju pokušaja izravne naplate bilo počinjeno kazneno djelo krivotvorenja isprave ili ne. Također, Fina nije zaprimila obavijest nadležnih tijela o tome da je za navodno krivotvorenje isprave - obračuna poslodavca, u konkretnom slučaju bila proglašena krivom određena osoba kojoj bi se takvo kazneno djelo stavilo na teret", stoji u reagiranju Fine.

Pročitajte više