DANAS je u Zagrebu započeo opsežni projekt EUforija, u organizaciji Centra za međunarodni razvoj, Hrvatskih izvoznika, TF Marketinga i regionalnih razvojnih agencija, čiji je cilj hrvatske poduzetnike, menadžere i građane pripremiti na izazove koji ih očekuju ulaskom Hrvatske u EU.
Skup je pozdravnim govorom otvorio šef delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren, koji pristup jedinstvenom europskom tržištu vidi kao veliku priliku za Hrvatsku. "Big Bang se neće dogoditi 1. srpnja 2013. godine. On se događa već danas jer je hrvatsko tržište po mnogočemu već integrirano u europsko. Međutim, nemamo dovoljno analiza o tome što će to točno značiti za hrvatsku ekonomiju. Zadnja takva studija je napravljena 2007. godine, zbog čega apeliram na vlasti da naprave nove, jer to smatram krucijalnim", poručio je Vandoren.
Vandorenova EU mantra: reforme, štednja, racionalizacija i investicije
Pritom je još jednom istaknuo glavne teze iz aktualne EU mantre o potrebi "nastavljanja strukturalnih reformi, smanjenja javne potrošnje, racionalizaciji zdravstva i socijale, stvaranja učinkovitije javne uprave" i svega ostalog "nužnog za privlačenje investicija". Potom je hrvatskim poduzetnicima poslao jasnu poruku: "Pripremite se. Loptica je u vašem polju i morate imati inicijativu. Ne očekujte od Vlade da sve uradi za vas. Napravite li to, siguran sam da će i kompanije i građani imati koristi od ulaska u EU."
Iako se današnji skup fokusirao prvenstveno na prerađivačku industriju i promjene koje za nju nosi ulazak Hrvatske i EU, glavni predavač i organizator projekta Ante Babić, direktor Centra za međunarodni razvoj (CID) i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, u uvodnom se predavanju osvrnuo i na neke opće promjene koje hrvatske poduzetnike čekaju u EU.
"S modela gospođe Spevec prelazimo na model gospođe koja sjedi u Bruxellesu i ne zna tko je Ivica Todorić"
S obzirom na to da je ovih dana sve u znaku nogometa, tako je i Babić povukao nogometnu analogiju i predavanje otvorio tezom kako "Hrvatska 1. srpnja 2013. godine ulazi u Ligu prvaka, samo je pitanje hoćemo li tamo svi istrčati u različitim dresovima i kopačkama ili kao ekipa". Pritom se osvrnuo na činjenicu da je grupa velikih poduzeća predvođena Agrokorom i Granoliom, svjesna da će u okviru EU-a u najboljem slučaju biti srednja poduzeća, već počela lobirati kod Vlade da ih zaštiti prilikom ulaska u EU, servirajući tezu da će se time izgubiti 100.000 radnih mjesta. "Šokantno mi je da se takve tvrtke nisu pravovremeno pripremile za promjene koje dolaze. Ili možda žele da Vlada intervenira i dio tereta kojeg oni moraju podnijeti prebaci na leđa poreznih obveznika", konstatira Babić.
Stvar je jasna; Hrvatska ulaskom u EU stupa na jedinstveno tržište na kojem je zagarantirana sloboda kretanja roba, usluga, rada i (djelomično) kapitala. "To znači da tržišno natjecanje prelazi s modela gospođe Spevec (Olgica Spevec, Šefica Agencije za tržišno natjecanje op.a.) na model gospođe koja sjedi u Bruxellesu i koja ne zna tko je Ivica Todorić. Neće više biti reketarenja i izguravanja na mišiće, jer će se tržišno natjecanje kontrolirati iz centra Europe", napominje Babić.
Čim roba izađe iz skladišta već je na jedinstvenom EU tržištu
Evo koje se stvari, između ostalog, u tom pogledu mijenjaju 1. srpnja. Kada je u pitanju sloboda kretanja roba, to znači da će roba domaćih proizvođača stupiti na jedinstveno tržište istog trena kad napusti skladište. Ona mora pritom biti i adekvatno označena i standardizirana, a kontrolu toga u startu ćemo vjerojatno morati vršiti vlastitim snagama, samoregulacijom. Prednost će, ističe Babić, biti i uklanjanje carinske kontrole i smanjenje papirologije, čime se dosad znao gubiti i čitav dan prilikom izvoza.
Jedinstveno tržište u pogledu roba odrazit će se i na cijene, odnosno omjer kvalitete i cijene. Babić napominje kako se u Hrvatskoj više neće moći prodavati drugorazredna roba, pa će građani dobiti bolju kvalitetu za istu cijenu.
Obrazovani Hrvati će otići na Zapad, a nama stižu Bugari i Rumunji
Tektonskih promjena moglo bi biti i kad je u pitanju sloboda kretanja rada. Babić napominje kako Hrvatska pripada "Mediteranskom klubu" u kojem je stopa nezaposlenosti u pravilu iznad 15 posto. Taj problem će se "riješiti" tako što će, pretpostavlja Babić, oko 100.000 nezaposlenih Hrvata s fakultetskom diplomom posao naći u drugim zemljama Europe. Istovremeno, logično je očekivati dolazak radne snage iz drugih zemalja u Hrvatsku, posebno Bugarske, Rumunjske, Slovačke pa čak i juga Poljske, kojima bi to bilo isplativo. "Zbog toga će doći do pada prosječne cijene rada u Hrvatskoj, a naš rigidni radni zakon će se tome morati prilagoditi u okvirima EU-a", ističe Babić.
Po pitanju slobode kretanja usluga, Babić ističe kako stranci koji nude usluge više neće trebati predstavništva u Hrvatskoj. već će tu moći raditi direktno. Isto tako, ukoliko mi nudimo neki jednako kvalitetan servis, a po manjoj cijeni nego netko primjerice u Austriji, onda će se to preseliti kod nas. Ali, kako ističe, sve to ovisi o omjeru cijene i kvalitete.
Dižu se trošarine na energente i cigarete
Promjene će biti i u poreznom sustavu, jer će se ukinuti nulta stopa, koja će odsad morati iznositi najmanje 5 posto. Problem bi, kako za proizvođače tako i građane, odnosno potrošače, mogao predstavljati rast trošarina. Posebno se to odnosi na sektor energetike, gdje će se uvesti trošarine na sve oblike energije - od plina, do grijane vode i drva za ogrjev - jer EU inzistira na tome da se s energijom postupa racionalno. Babić napominje kako će rasti i trošarine na cigarete, ali zahvaljujući pregovaračkim sposobnostima TDR-a, tek od prosinca 2017. godine.
Babić smatra kako u smislu valutnog tečaja, odnosno odnosa kune prema euru, ne bi trebalo biti značajnih promjena, jer je taj odnos i dosad bio stabilan. Hrvatska bi euro, ukoliko želi, mogla uvesti tek 1.srpnja 2015. godine. No to je jedan veliki "ako", jer su nakon problema u eurozoni značajno postroženi kriteriji za uvođenje eura. U tom kontekstu ističe primjer Slovenije i poznatu tezu kako su u Sloveniji cijene značajno porasle ulaskom u EU. "To nije točno, jer su cijene u Sloveniji skočile tek uvođenjem eura 2007. godine. Ne treba brkati ulazak u EU i uvođenje eura", napominje.
Nema više direktnih potpora poduzećima i sektorima
Ulazak u EU za Hrvatsku podrazumijeva i ukidanje direktnih potpora poduzećima i sektorima (brodogradnja, željeznice, HEP, tekstilna industrija...), koje su dosad bile izdašne. Ta će poduzeća morati racionalizirati svoje poslovanje, a direktne potpore bi trebale zamijeniti horizontalne mjere potpore izvoznicima. Naglasak će, napominje Babić, biti na potpori malim i srednjim poduzetnicima, kojima će na raspolaganju biti i puno veća sredstva iz fondova EU-a.
Babić objašnjava kako izlazak iz CEFTE, koji će se automatski dogoditi ulaskom u EU, ne bi trebao biti problem za naše izvoznike kojima su to primarna tržišta. Prerađivačka industrija, osim dijela prehrambene industrije, će gotovo na isti način moći i dalje poslovati sa zemljama
CEFTA-e, jer su sve one imaju potpisane sporazume o pridruživanju EU. Iznimka je jedino Srbija, koju će "trebati čekati" šest mjeseci do početka 2014. godine, iako se i to da lako riješiti, te Kosovo. S druge strane, našim se izvoznicima otvara primarno tržište s pola milijarde kupaca u Europi, ali i sekundarno s još 1,5 milijardi potencijalnih kupaca.
Ulazak u EU bi mogao generirati gospodarski rast između 2 i 3 posto
Naime, velike zemlje Europe i dalje imaju preferencijalne ugovore sa svojim bivšim kolonijama, pa tako i Hrvatska sad preko tih preferencijala ima "povlašten" ulaz u Egipat, Indiju, Sudan, Brazil, Katar, Nigeriju, Singapur... "To bi moglo značajno sniziti uvozne cijene za mnoge naše proizvođače i pojačati konkurentnost", ističe Babić.
Babić na kraju zaključuje kako će makroekonomski dobici za Hrvatsku biti značajni, ukoliko se naši poduzetnici pravovremeno prilagode promjenama i iskoriste dostupne mogućnosti. "Ulazak u EU značit će povećanje konkurentnosti i efikasnosti, manje uvozne cijene, povećanje kupovne moći i naposljetku gospodarski rast. Na temelj nekih prijašnjih iskustava, ulazak u EU bi mogao generirati 2-3 posto ekonomskog rasta", zaključuje Babić.